struka(e): |

Rašpor (talijanski Raspo), selo u Istri, 21 km sjeveroistočno od Buzeta; 2 st. (2021). Leži na Ćićariji, na 693 m apsolutne visine. Crkva sv. Nikole iz 1814. Poljodjelstvo; ovčarstvo. U blizini špilja (Jama kod Rašpora), duboka 361 m i duga 1106 m. – Naseljen već u prapovijesno doba. U rimsko doba ondje je bila izgrađena strateški važna utvrda, iz koje su bile nadzirane prometnice što su središnju Istru povezivale s predalpskim zaleđem. Nakon pada Zapadnorimskoga Carstva (476) Rašpor je srušen i napušten, a utvrda, koja više nije bila u funkciji, obnovljena je za bizantske vlasti (VI–VIII. st.) te je u njoj bila smještena vojna posada. Od franačkoga doba Rašpor je opet postao utvrđeno selo s kaštelom izgrađenim kao feudalni burg, vjerojatno oko 1000. U pisanim izvorima spominje se od XIII. st., kada je pripadao Akvilejskomu patrijarhatu, a njime su u patrijarhovo ime upravljali grofovi Gorički. God. 1394. Rašpor je bio dan u zalog Mletačkoj Republici te je postao sjedištem istoimenoga kapetanata (Capitanato di Raspo) na granici mletačkog i habsburškoga posjeda u Istri. Od 1402. bio je pod trajnom vlašću Venecije, koja je na utvrdi provela opsežne fortifikacijske radove. Tijekom Rata Cambraiske lige 1508–11. utvrda je bila opljačkana i djelomično srušena pa je 1511. mletački rektor bio premješten u Buzet, zadržavši titulu rašporskoga kapetana sve do propasti Mletačke Republike (1797). Do danas su sačuvani ostatci nekadašnje utvrde.

Citiranje:

Rašpor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/raspor>.