struka(e): |
ilustracija
KÖLN

Köln [kœln], grad u saveznoj zemlji Nordrhein-Westfalen, Njemačka; 1 007 119 st. (2010). Leži uz obale Rajne. Važna je europska unutrašnja luka, povijesno, kulturno i gospodarsko središte Porajnja. Sveučilište (od 1388) i druge visoke škole, mnogi muzeji (Wallraf-Richartz, rimsko-germanski i dr.), arhivi, knjižnice (Universitäts- und Stadtbibliothek, s više od 2,8 mil. svezaka), kazališta, znanstveni instituti (Institut Maxa Plancka za istraživanje tumora i dr.). Sačuvani su dijelovi rimskih utvrda. Od mnogih kulturnopovijesnih spomenika ističe se katedrala (započeta 1248., dovršena u XIX. st.), koja je od 1996. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine, nekoliko srednjovjekovnih crkava (romaničke St. Maria im Kapitol, Groß St. Martin i dr.) i gradska vijećnica (najstariji dio iz XIV. st.). Trgovačko je središte (burza roba osnovana 1553) s mnogim specijaliziranim sajmovima (Deutz). U industriji ističe se strojogradnja, automobilska (Ford), kemijska, farmaceutska, elektrotehnička i prehrambena industrija, proizvodnja svjetski poznate kolonjske vode (Kölnischwasser), brodogradnja, metalurgija i rafinerija nafte. Ubraja se u glavna središta masovnih medija u Njemačkoj (radio, televizija, glazbena industrija, idavaštvo). Turizam (kongresi, Kölnski karneval). Prema lučkomu robnom prometu (11,9 milijuna tona, 2010) druga je unutrašnja luka Njemačke, a po putničkom prometu šesta zračna luka Njemačke (Köln–Bonn; 9,8 milijuna putnika, 2010). – Na mjestu današnjega grada Rimljani su 53. pr. Kr. podigli utvrđenu naseobinu i nazvali je Ara Ubiorum. Ona je bila strateško vojno uporište na rimskom limesu. Godine 50. naselje je dobilo status rimske kolonije i novo ime prema carici Agripini Mlađoj (Colonia Agrippiensis; ime Köln dolazi od lat. colonia). Od 313. postao je biskupsko sjedište. U polovici IV. st. osvojili su ga Franci. Godine 785. Karlo Veliki utemeljio je nadbiskupiju. Do kraja X. st. svjetovnu vlast u gradu preuzeo je nadbiskup, koji je u XIII. st. stekao status kneza izbornika Rimsko-Njemačkog Carstva. Njegova je vlast srušena 1288., a sam nadbiskup bio je protjeran. Upravu nad Kölnom preuzele su patricijske obitelji koje su njime vladale sve do izbijanja revolucije 1396., kada su vlast preuzeli cehovi. Godine 1475. Köln je stekao status slobodnoga carskoga grada. Kao član Hanze postao je bogat trgovački grad, središte umjetničke (kölnska slikarska škola) i duhovne (Albert Veliki, J. Eckhart i dr.) djelatnosti. Oko najstarije jezgre izgradile su se nove četvrti koje su u nekoliko navrata bile obuhvaćene prstenima obrambenih zidova (u X. st., 1106., 1180) te mnogobrojne vjerske i javne građevine. Nakon Tridesetogodišnjega rata (1618–48) gospodarski napredak grada privremeno je bio usporen. Od 1794. bio je pod vlašću Francuza. Nakon priključenja Pruskoj (1815) dopušten je povratak nadbiskupu u grad (1821). Zbog nagle industrijalizacije Ruhra u XIX. st. Köln je postao važna riječna luka i jedno od industrijskih središta te njemačke zemlje. Razvoju industrije pogodovala je neposredna blizina najvećih zapadnonjemačkih ležišta smeđeg ugljena. Za II. svjetskog rata grad je gotovo u cijelosti bio uništen prilikom britanskih i američkih zračnih napadaja.

Citiranje:

Köln. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/koln>.