struka(e): |

Kroměříž [kro'mjeři:š] (njemački Kremsier [krεmzi:'ɹ]), grad 66 km istočno od Brna (Moravska), istočna Češka; 29 002 st. (2017). Leži na obali rijeke Morave. Ubraja se u najljepše češke povijesne gradove; nadbiskupska palača (prvotno renesansa i dr.) s dva prostrana parka i 84 m visokim tornjem uvrštena je na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine (1998); arhitektonski spomenici od XIII. do XIX. st. (crkve, gradska vrata, vijećnica i dr.). Regionalni muzej. Institut za poljoprivredu (osnovan 1951). Godišnje se održavaju međunarodni festivali vojne limene glazbe te duhovne glazbe. Metalna, elektrotehnička, drvna i prehrambena industrija, proizvodnja automobilskih dijelova. – U IX. st. Slaveni su na području današnjega grada sagradili utvrđeno naselje za zaštitu prijelaza preko rijeke Morave. Prvi se put spominje 1110., kada ga je od češkoga kneza kupio olomoučki biskup Jan II. Břichaty. Otkako je biskup Bruno von Schaueburg opasao naselje obrambenim zidinama i dodijelio mu gradske povlastice 1260., Kroměříž se razvijao u značajno trgovačko središte toga dijela Češke. Tijekom Tridesetogodišnjega rata grad su 1643. osvojili i srušili Šveđani. God. 1777. stara je biskupija uzdignuta u nadbiskupiju. Povijesnu važnost grad je stekao od 22. XI. 1848. do 7. III. 1849., kada je u njemu zasjedala austrijska ustavotvorna skupština, koja je novim ustavom nastojala preurediti Habsburšku Monarhiju u ustavnu monarhiju federativnoga tipa i tako povezati načela državnog centralizma i autonomije povijesnih zemalja i pokrajina. Prije nego što je nacrt ustava izglasan, skupština je bila raspuštena.

Citiranje:

Kroměříž. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/kromeriz>.