struka(e): |
ilustracija
KASHMIR, Shikaras, jezero Dal

Kašmir (Kashmir), povijesno-geografska regija u Aziji, između Indije (savezna država Jammu i Kashmir [a'mu i ka'šmir]) i Pakistana (autonomni teritoriji Azad Kashmir i Gilgit-Baltistan); obuhvaća 222 236 km². Indijska savezna država Jammu i Kashmir obuhvaća 101 387 km² s 12 541 302 st. (2011), a pakistanski dio Kašmira 85 793 km² s 5,8 milijuna stanovnika; dio kašmirskoga teritorija (Aksai Chin) pod kontrolom je NR Kine. Glavni grad indijskoga dijela je Srinagar (ljetna rezidencija) i Jammu (zimska rezidencija), a pakistanskoga Muzaffarabad. Kašmir se sastoji od niza zavala okruženih visokim planinskim lancima Himalaje, Karakoruma, Ladaka i Pir Panjala. Između njih se nalazi plodna i gusto naseljena, 135 km duga i 30 do 40 km široka dolina rijeke Jhelum (tzv. Kašmirska dolina), populacijsko i gospodarsko središte Kašmira. Cijelim područjem teče nekoliko većih rijeka (Ind, Chenab i dr.), ali njihove doline nemaju veću gospodarsku važnost. Stanovnici su pretežno muslimani. Bave se uglavnom uzgojem riže, povrća i voća (dud), a u planinama stočarstvom (ovca, koza). Industrija je nerazvijena; prerađuju se domaći poljoprivredni proizvodi i drvo (pilane). Na glasu je proizvodnja šalova, sagova, vunenih (kašmir) i svilenih tkanina te filigranske robe. – Najstarije vijesti o kašmirskoj povijesti donosi kašmirski povjesničar Kalhaṇa (XII. st.) u epu Rājataraṅgiṇī (Rijeka kraljeva). Prema legendi, ime je dobio po mudracu Kashyapi, koji je isušio jezero što je prekrivalo dolinu. U III. st. pr. Kr. Kašmir je osvojila indijska dinastija Maurya. Za njezina najznačajnijega vladara Ašoke budizam je u Kašmiru postao dominantna religija. Njega je tek u IX. st. u potpunosti potisnuo hinduizam. Pod vlašću indijskih vladara Kašmir je ostao sve do 1346., kada su njime zavladali muslimanski vladari. Godine 1586. osvojio ga je veliki mogul Akbar. Od 1756. do 1819. bio je pod vlašću Afganaca, potom ga je zauzeo vladar Pandžaba Ranjit Singh. On je malenu kneževinu Jammu predao Gulab Singhu, koji je, nakon prvoga rata Britanaca protiv Sikha, dobio od Britanaca 1846. cijeli Kašmir uz uvjet da prizna britanski suverenitet. Njegovi su potomci vladali područjem sve do sredine XX. st. Tijekom geopolitičke podjele Indijskog potkontinenta u kolovozu 1947 (→ indija), u Kašmiru su se sukobile snage kašmirskoga maharadže Hari Singha i pobunjeničke muslimanske skupine, sklone sjedinjenju s Pakistanom (početkom 1940-ih Kašmir je imao oko četiri milijuna stanovnika, od toga oko 77% muslimana). Hari Singh prihvatio je indijsku vojnu pomoć te je Kašmir priključio Indijskoj Uniji (26. X. 1947). Potom je došlo do prvoga indijsko-pakistanskoga rata (1947–49) i podjele većega dijela Kašmira tzv. linijom kontrole. Godine 1948. Vijeće sigurnosti UN-a rezolucijom je pozvalo na održavanje referenduma, kao rješenja za kašmirski problem. Početkom 1950-ih Kina je zauzela teško pristupačan i uglavnom nenaseljeni dio Kašmira (područje Aksai Chin). Indija je 1957. anektirala osvojeni dio Kašmira i stvorila saveznu državu Jammu i Kashmir. U njoj se nastavio otpor muslimanskih separatističkih skupina (podupiranih iz Pakistana). Pakistan je svoj dio Kašmira upravno podijelio na autonomni Azad Kashmir te na Sjeverno područje (od 2009. Gilgit-Baltistan), pod izravnom upravom središnje vlasti. Godine 1963. na kašmirskom je teritoriju sporazumno određena kinesko-pakistanska granica. Nakon indijsko-pakistanskih ratova 1965. i 1971–72. kašmirska linija kontrole dijelom je promijenjena te uspostavljena (17. XII. 1972) kao privremena granica (duga oko 750 km). Sporna je na sjeveroistočnome planinskom dijelu, gdje su 1984. obnovljeni indijsko-pakistanski sukobi (oko ledenjaka Siachen i dr.). Tijekom 1990-ih i početkom 2000-ih u indijskoj se državi Jammu i Kashmir za odcjepljenje borilo oko 3000 do 5000 gerilaca iz više islamskih vojno-političkih organizacija. U sukobima indijskih snaga s pakistanskom vojskom te s gerilskim skupinama 1989–96. poginulo je više od 20 000 vojnika i civila. Borbe indijskih i pakistanskih snaga duž linije kontrole obnovljene su 1999., a vojne su se napetosti povremeno javljale i početkom 2000-ih.

Citiranje:

Kašmir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/30716>.