struka(e): geografija, opća

Jelgava [je'~], grad i luka na obalama rijeke Lielupe, 45 km jugozapadno od Rige, srednja Latvija; 54 694 st. (2022). Najveći je grad u kulturno-povijesnoj regiji Zemgale (povijesna pokrajina Zemgalija). Od arhitektonski vrijednih građevina ističu se raskošni barokni dvorac kurlandskih vojvoda (građen 1738–72) u kojem se danas nalazi Sveučilište bioznanosti i tehnologije (do 1990. Poljoprivredni fakultet) i muzej, dvorac Valdeka (druga polovica XIX. st.; danas sveučilišna zgrada), barokno-klasicistička Academia Petrina (osnovana 1775; danas muzej Ģederts Eliass), barokna crkva sv. Ane iz XVII. st. i toranj crkve Presvetog Trojstva (muzej). Metalna, drvna, tekstilna, kemijska i prehrambena industrija, proizvodnja automobilskih dijelova. U XVIII. st. jako tiskarsko središte. Zračna luka (u doba Sovjetskog Saveza zračna baza). – Osnutak grada, nazvanoga njemačkim imenom Mitau, vezan je uz gradnju zamka Livonskoga reda 1265–66 (porušen u XVIII. st.). Nakon raspuštanja toga reda 1561., grad je pripao Vojvodstvu Kurlandije (vazalu Poljsko-litavske države), dobio gradske povlastice 1573. i postao prijestolnica vojvodstva 1578. što je ostao do pripajanja Kurlandije Rusiji 1795. U nekadašnjem vojvodskom dvorcu francuski kralj Luj XVIII. imao je svoj dvor u izgnanstvu potkraj XVIII. i početkom XIX. st. Sadašnji naziv grad ima od 1917.

Citiranje:

Jelgava. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/jelgava>.