struka(e): |
ilustracija
BOLOGNA

Bologna [bolo'ń:a], grad i upravno središte istoimene pokrajine i regije Emilije i Romanje, sjeverna Italija; 371 337 st. (2011). Leži na južnom rubu Padske nizine, između rijeka Reno i Savena, 77 km zapadno od Jadranskog mora, te tvori glavna ulazna vrata iz lombardijsko-venecijanske nizine u srednju Italiju. Ubraja se u najvažnija kulturna, gospodarska i prometna središta Italije. Značenje Bologne temelji se na trgovini; ona je glavno trgovačko središte cijeloga jugoistočnoga dijela Padske nizine. U industrijskom pogledu oslanja se na preradbu ratarskih i stočarskih proizvoda iz daljnje okolice (šećerane, ljuštionice riže, tvornice duhana, cipela, tekstila i prehrambenih proizvoda), a razvijena je i metaloprerađivačka, elektrotehnička, kemijska i automobilska industrija, proizvodnja strojeva, papira, keramike, parfema te tiskarstvo. Bologna je željezničkim prugama spojena s Milanom, Firencom, Rimom, Padovom, Alpama i jadranskom obalom. Cestovna mreža, koja se iz Bologne zrakasto pruža i spaja sve veće gradove sjeverne i srednje Italije, izgrađena je u XIX. i XX. st. na osnovi mreže starih rimska cesta (via Aemilia i dr.). Međunarodna zračna luka. U starom je dijelu grada velik broj trgova (Piazza Maggiore i dr.), srednjovjekovna palača, fontana (renesansna Fontana di Nettuno i dr.) i crkava; gotička bazilika San Petronio (XIV–XVII. st.); San Stefano, skup od 7 zgrada različitih epoha s umjetninama od romanike do renesanse. Bologna je rodni grad trojice slikara iz obitelji Carracci, fizičara i liječnika L. Galvanija, fizičara M. Malpighija, skladatelja O. Respighija, redatelja P. P. Pasolinija. Sv. Dominik, osnivač dominikanskoga reda, umro je u Bologni 1221; njegov je grob majstorsko djelo talijanskoga kiparstva. Kosi tornjevi Garisenda i Asinelli (XII. st.) i drugi umjetnički spomenici, galerije i muzeji (Museo Civico Archeologico, poznat po djelima etrurske, grčke, rimske i egipatske umjetnosti i kulture; osnovan 1881). Bologna ima najstarije sveučilište u Europi (osnovano 1119). Ono je od XI. do XV. st. bilo kulturno središte južne Europe s više od 10 000 studenata; ondje su studirali Dante i Petrarca. Knjižnice: Biblioteca universitaria (osnovana 1712), Biblioteca comunale dell’Archiginnasio (osnovana 1801). – Bologna je bila nastanjena već u brončano doba, iz kojega potječu nekropole i ljevaonice bronce. Nastala je u VI. st. pr. Kr. kao etrurski grad imenom Felsina, koji su u polovici IV. st. pr. Kr. razorili keltski Boji. Godine 191. pr. Kr. zauzeli su je Rimljani, a pod imenom Bononija (latinski Bononia) od 189. pr. Kr. rimska je kolonija s latinskim pravom i nakon Savezničkoga rata 91–89. pr. Kr. municipij. U Bologni je sklopljen II. trijumvirat 43. pr. Kr. Za provale germanskih naroda u Italiju Bologna je mnogo stradala. Godine 410. obranila se od Alarika, zatim je bila pod vlašću Ostrogota i Bizanta, a 727. opustošili su je Langobardi. Godine 756. s Ravenskim je egzarhatom došla pod papinsku vlast, ali je i dalje uživala široku autonomiju. Od 1114. neovisna je komuna, kojom upravljaju konzuli zajedno s vijećem. U XI. st. u Bologni je osnovana škola, koja u XII. st. postaje sveučilište, neovisno o komuni. Godine 1151. konzule je zamijenio podestà (načelnik), koji je zajedno s vijećem upravljao po statutu. Takvo uređenje slijede i drugi talijanski gradovi. U XIII. st. u Bologni su se sukobljavali gvelfi i gibelini. U XIV. i XV. st. gospodarski propada zbog sukoba između članova obitelji Pepoli, Visconti i Bentivoglio. Godine 1506. papa Julije II. podvrgnuo ju je papinskoj vlasti. Godine 1553. ondje je osnovan Collegium Hungarico-Illyricum za pitomce iz Hrvatske i Ugarske (→ bolonjski hrvatski kolegij). Ukinuo ga je Josip II. Za Napoleona pod vlašću Francuza, Bologna je nakon Bečkoga kongresa 1815. vraćena Papinskoj Državi. Ustanke 1831., 1843. i 1848. ugušile su austrijske snage. Od 1860. Bologna je u sklopu Kraljevstva Italije. Za II. svjetskog rata, nakon kapitulacije Italije, u rujnu 1943., Bologna je bila u vlasti Nijemaca do oslobođenja 21. IV. 1945.

Citiranje:

Bologna. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/bologna>.