struka(e):

botulizam (lat. botulus: kobasica), bolest koju uzrokuje toksin bakterije Clostridium botulinum tako što remeti prenošenje impulsa u živčanim završetcima. Otrovanje hranom nastaje zbog uživanja hrane koja sadrži otrov bakterije i javlja se obično nakon uživanja konzerviranih namirnica koje nisu propisno sterilizirane (meso, povrće, voće) ili nakon sušenog mesa (kobasice, šunke itd.). Botulizam rane nastaje kada se u onečišćenoj rani razmnožava bakterija koja otpušta otrov. Dojenački botulizam nastaje pošto spore bakterije dospiju u crijevo, potom se oslobađaju bakterije koje luče otrov. Bolest se očituje pojavom mišićne slabosti, obično prvo na mišićima očiju uz simptome nejasna vida, suhoće ustiju i uz vrtoglavicu. Liječi se primjenom antitoksičnog seruma.

Životinje se otruju toksinom bakterije Clostridium botulinum, koji hranom i vodom dospije u organizam, a rjeđe bolest nastaje kao posljedica infekcije uzročnikom i stvaranje toksina u oštećenom tkivu organizma. Spore uzročnika se nalaze u tlu, iskliju i tvore toksine u anaerobnim uvjetima u silaži, truloj stočnoj hrani, truloj travi u jezerima i lešinama. Na otrov su vrlo osjetljivi konj, ovca, ptice, a govedo, pas i svinja manje. Bolesne životinje mlitavo uzimaju hranu, ne mogu gutati, mlitavo i nesigurno hodaju, legnu i uguše se zbog paralize mišića za disanje. Liječenje slabo uspijeva, a provodi se pražnjenjem probavnog sustava klizmama i laksancijama, davanjem veće količine infuzije i umjetnim hranjenjem.

Citiranje:

botulizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/botulizam>.