Blok, Aleksandr Aleksandrovič

ilustracija
BLOK, Aleksandr Aleksandrovič

Blok, Aleksandr Aleksandrovič, ruski pjesnik (Sankt Peterburg, 28. XI. 1880Petrograd, danas Sankt Peterburg, 7. VIII. 1921). Odrastao u krugu petrogradske intelektualne elite, studirao pravo i filologiju u Sankt Peterburgu. Pojavio se u okrilju ruskog simbolizma. Prva zbirka Pjesme o Divnoj Dami (Stihi o Prekrasnoj Dame, 1904) odlikuje se kultom vječne ženstvenosti, s osloncem na filozofiju V. Solovjova i poetiku njemačke romantike. U ciklusu Grad (Gorod) središnje mjesto ima pjesma Neznanka (Neznakomka, 1906), koja zbilju predgrađa povezuje s mistikom »očekivanja«. Ciklus Snežnaja maska (1907) razvija metaforičke nizove, a zvučanje stiha nadjačava smisao. Talijanske pjesme (Ital’janskie stihi, 1909) izriču čuvstva prema Madoni talijanske renesanse, i oslobađaju Blokov eros, a već je u kazališnom tekstu Balagančik (1906., redatelj V. E. Mejerhold) i pjesničkoj zbirci Blok ironizirao simbolističku mistiku i vlastite iluzije. Romantično-simbolična je drama Ruža i križ (Roza i krest, 1913). Pjesme o Rusiji (Stihi o Rossii, 1915) otvaraju razdoblje pojačana zanimanja za povijesnu sudbinu domovine. Ono kulminira »eurazijstvom« teksta Skiti (Skify, 1918), ali najveća priznanja stječe poema Dvanaestorica (Dvenadcat’, 1918), disonantna montaža različitih ritmova prevratničke i zločinačke ulice (ophodnja Crvene garde) sa završnim naglaskom na pojavi Krista. Blok napušta silabotonički stih, premda se ranije, u nezavršenoj poemi Odmazda (Vozmezdie, objavljenoj 1919) s motivima suvremene povijesti, bio vratio tradiciji ruskoga jamba. Blok naglašava svoj glazbeni doživljaj svijeta (»slušajte glazbu revolucije!«) i postiže nenadmašeni eufonički sklad stihova, ali izriče i disharmoniju katastrofičnog svijeta.

Citiranje:
Blok, Aleksandr Aleksandrovič. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8200>.