Bjelovučić

Bjelovučić, hrvatska pomorska obitelj s Pelješca. Prvi poznatiji pomor. kapetan obitelji Bjelovučić, Nikola Mihov (1751–1834), dobio je od Dubrovačke Republike diplomu za slobodnu plovidbu po svijetu (1806), u Janjini je bio sindikom (1814–30) i osnivačem prve osnovne škole za dječake (1828). Njegov sin, pomorski kapetan Stjepan (1785–1848), pobunio se 1806. protiv francuske vlasti, bio zatvoren u Janjini i pobjegao u Marseille. God. 1835. sin mu Nikola (Mali, 1820–78), prvi izabrani načelnik u Janjini (1864–74) i sinovi brata Mihe, Nikola (Veliki, 1814–89) i Stjepan (1815–81), utemeljili su obiteljsko brodarsko društvo Rođaci Bjelovučić (održalo se do 1894), sa sjedištem u Janjini. Na svojim jedrenjacima duge plovidbe za narodnog preporoda u Dalmaciji vijali su na prvome jarbolu hrvatsku narodnu zastavu. Kao načelnik, Nikola (Mali) otvorio je poštanski ured i dao sagraditi janjinsku župnu crkvu sv. Vlaha (1876–78). Njegov sin, pomorski kapetan Stjepan (1847–1901), načelnik u Janjini (1878–1901) i narodni zastupnik u Dalmatinskom saboru (1889–95), sagradio je pristanište u janjinskoj luci Drače (1890) i osnovao Prvo dalmatinsko racijonalno gojilište kamenica i klapavica.

Citiranje:
Bjelovučić. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 19. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8002>.