struka(e): |
Biruni, Abu Rejhan Mohammed bin Ahmed
arapski znanstvenik iranskog podrijetla
Rođen(a): Kat, danas Beruniy kraj Hive, Uzbekistan, 4. IX. 973.
Umr(la)o: Gazni, danas Afganistan, 9. XII. 1048.

Biruni (Beruni), Abu Rejhan Mohammed bin Ahmed (Abū ar-Rayḥān Muḥammad bin Aḥmad al-Bīrūnī [albi:ru:'ni:]) (perzijski bīrūnī: stanovnik predgrađa), arapski znanstvenik iranskog podrijetla (Kat, danas Beruniy kraj Hive, Uzbekistan, 4. IX. 973Gazni, danas Afganistan, 9. XII. 1048). Sa 17 godina izračunao geografsku širinu Kata promatrajući i mjereći maksimalnu visinu Sunca, što je opisao u djelu Iscrpna rasprava o sjenama (Ifrād al-maqāl fī amr aẓ-ẓilāl). Napustio rodni grad i boravio najprije na dvoru samanidskog vladara Mansura II. u Buhari, potom na dvoru zijaridskog vladara Kabusa u Gorganu i Reju, gdje je napisao svoje najpoznatije historiografsko djelo Preostali tragovi minulih stoljeća (Al-Āṯār al-bāqiya ‘an al-qurūn al-āliya), koje se smatra prvim priručnikom pomoćnih povijesnih znanosti, posebno kronologije. Nakon što je 1017. Mahmud od Gaznija zauzeo Gorgan i Rej, Birunija i ostale dvorske znanstvenike doveo je na svoj dvor u Gazni, gdje je Biruni bio imenovan dvorskim astrologom, a pratio je sultana i na njegovim pohodima u Indiju. Napisao je, uglavnom na arapskome, više od stotinu radova s područja povijesti, zemljopisa, matematike, medicine i farmakologije, geologije i mineralogije te sociologije i religiologije, od kojih je većina poznata tek po citatima kod kasnijih znanstvenika. U djelima Razumijevanje temelja astronomije (At-tafhīm li-awā’il ṣinā‘at at-tanǧīm) i Ključ za astronomiju (Maqālīd ‘ilm al-hay’a) donosi detaljne prikaze faza mjesečevih mijena, tablice s izračunima budućih pomrčina mjeseca te dokaze koji govore u prilog rotaciji Zemlje i njezinoj revoluciji, kao i revoluciji ostalih planeta Sunčeva sustava. U matematici je udario temelje arapskoj trigonometriji, što mu je pomoglo da izračuna Zemljin polumjer (6339,6 km), opseg Zemlje na ekvatoru te udaljenost Mjeseca i Sunca od Zemlje. Izmjerio je gustoće bakra, bronce, kositra, mjedi, olova, srebra, zlata, željeza i žive. U matematičkim i astronomskim djelima opisao je trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav, teorijsku i praktičnu aritmetiku, zbrajanje redova, iracionalne brojeve, konike, trojno pravilo, trisekciju kuta, Arhimedove zakone, astronomske instrumente, opažanja koja omogućuju rješavanje različitih astronomskih problema, sinusni poučak u ravnini, rješavanje sfernoga trokuta, dao je algebarske definicije, metode rješavanja algebarskih problema. Autor je i sinteza dotadašnjeg znanja o mineralogiji djelom Kompendij znanja o draguljima (Al-ǧamāhir fī ma‘rifat al-ǧawāhir) i farmakologiji djelom Medicinska farmakologija (Kitāb aṣ-ṣaydala fī aṭ-ṭibb). Matematička, geografska i astronomska znanja Arapa, Perzijanaca i Indijaca skupio je u enciklopedijskom djelu na perzijskom jeziku Mesudov kanon (Al-Qānūn al-Mas‘ūdī), posvećenome Mesudu, sinu Mahmuda od Gaznija. Zbog velikog interesa za Indiju i njezinu kulturu proučavao je hinduizam, indijsku književnost, povijest te običaje, a rezultate dugogodišnjeg istraživanja objavio je u djelu Povijest Indije (Tārī al-Hind), objektivnoj studiji o zemljopisu i povijesti Indije, njezinoj religiji, filozofiji i znanstvenim dostignućima, posebno onima u matematici i astronomiji. Sačuvana je njegova korespondencija s Ibn Sinom. Zbog velikog doprinosa brojnim znanostima za života je stekao počasni naslov Učitelj (arapski Al-Ustāḏ), a po njem su nazvani krater na Mjesecu (Al-Biruni) i planetoid (9936 Al-Biruni).

Citiranje:

Biruni, Abu Rejhan Mohammed bin Ahmed. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/biruni-abu-rejhan-mohammed-bin-ahmed>.