struka(e): |

Bijela Stijena, selo 10nbsp;km jugoistočno od Lipika i 10nbsp;km sjeverno od Okučana; 7 st. (2021). Leži na padinama Psunja, uz cestu Daruvar–Lipik–Okučani. Stanovnici se tradicionalno bave poljoprivredom, osobito uzgojem ovaca, svinja i goveda. – Iznad sela nalazi se istoimena utvrda, podignuta na posjedu ivanovaca, koja se u srednjovjekovnim ispravama spominje pod madžarskim imenima Feyérkő, Fejérkő i Feyerkew te Zynche i Zempche, hrvatski Svetačje. Utvrdu s trgovištem držao je u srednjem vijeku ogranak ugarskoga plemićkog roda Tibold, koji je po utvrdi prozvan Svetački. Od kraja XV. st. utvrda je često mijenjala gospodare (Brankovići, Berislavići Grabarski, Bánffy i Keglevići), a u vlasti je Osmanlija od 1543. do 1685., kada je gotovo potpuno uništena. Za osmanske vlasti hrvatsko je stanovništvo rastjerano, a na opustjelu zemlju doseljeno je novo stanovništvo iz Bosne.

Citiranje:

Bijela Stijena. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/bijela-stijena>.