TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Bijela

Bijela, selo 8 km jugoistočno od Daruvara; 53 st. (2011). Leži na zapadnim padinama Ravne gore, na 228 m visine, u dolini istoimene rječice (pritok Pakre). Stanovništvo se tradicionalno bavi poljoprivredom, osobito uzgojem ovaca, svinja i goveda. – Spominje se u XII. st. kao posjed obitelji Tetenj. Ondje se 1234. spominje zemlja benediktinskoga samostana sv. Margarete u Grabovu (terra ecclesie de Grab), koji se nalazio u Srijemu. Od prve polovice XIV. st. u Bijeloj se spominje redovnička zajednica podređena tom samostanu, a kako u njem redovnički život zamire, Bijela je od druge polovice XIV. st. središte opatije koja se u izvorima ponekad i dalje zove grabovskom. Potkraj XV. st. ondje više nema redovnika te prelazi u ruke jajačkih banova. Godine 1516. ponovno je privremeno preuzimaju benediktinci, a od 1530-ih samostanski kompleks je utvrda koju Osmanlije zauzimaju 1543. Za njihove vladavine staro je hrvatsko pučanstvo raseljeno, a na opustjela zemljišta naseljeno je pravoslavno stanovništvo iz gornjega Podrinja. Sačuvane su ruševine samostanskoga kompleksa.

Citiranje:
Bijela. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 16. 4. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7553>.