struka(e):
ilustracija
BICIKLIZAM, cestovna utrka na OI u Seoulu 1988.
ilustracija
BICIKLIZAM, početak utrke Zagreb–Petrinja 1896.

biciklizam, športska grana koja obuhvaća različita natjecanja u vožnji biciklom za pojedince i ekipe, na cesti i trkalištu (velodrom). Cestovne utrke mogu biti jednodnevne, etapne, kružne, na vrijeme, štafetne, brdske i terenske (kros i orijentacijska natjecanja). Na trkalištu se vozi brzinska vožnja, dohvatna vožnja, utrka na vrijeme, utrka tandema, vožnja s motornim vodstvom, omnium, hendikep, utrka na ispadanje i dr. U dohvatnoj vožnji vozači startaju istodobno na suprotnim stranama trkališta. Pobjeđuje vozač koji stazu prijeđe za kraće vrijeme. Utrka može završiti i prije ako jedan od vozača dohvati i prestigne drugoga. Omnium je biciklistički višeboj u kojem se pobjednik dobiva zbrajanjem rezultata nastupa u više različitih disciplina (brzinska vožnja, dohvatna vožnja itd.). Hendikep je natjecanje vozača različite vrijednosti, a sudac određuje prednost koju dobivaju slabiji vozači. Postoje i športske igre na biciklima: polo, ciklobal i natjecanja u akrobatskoj vožnji.

Kao šport biciklizam se počeo razvijati u Europi polovicom XIX. st. Prvi biciklistički klub u svijetu Véloce Club de Paris utemeljen je 1868., kada je u pariškom parku St. Cloud, na stazi dugoj 2 km, priredio prvu biciklističku utrku. Sudjelovalo je sedam biciklista, a pobijedio je Englez J. Moore. Taj je vozač bio najbolji i na prvoj cestovnoj biciklističkoj utrci organiziranoj 1869. od Pariza do Rouena. Svjetska prvenstva profesionalaca na trkalištu održavaju se od 1895. Međunarodna biciklistička unija utemeljena je u Parizu 1900. Najpoznatija svjetska etapna biciklistička utrka, Tour de France, prvi je put vožena 1903. Biciklizam je bio na programu svih OI, osim onih u St. Louisu 1904. Od 1984. i žene se na OI natječu u biciklizmu.

Prvi bicikli u Hrvatskoj pojavili su se potkraj 1860-ih. Prva biciklistička organizacija, Prvo hrvatsko društvo biciklista, utemeljena je u Zagrebu 1885., a 29. VI. 1886. na Zrinjevcu je priređena prva biciklistička utrka. Prvo biciklističko trkalište izgradio je 1891. Hrvatski klub biciklista »Sokol« na današnjem Rooseveltovu trgu u Zagrebu. Prva cestovna utrka održana je 14. VIII. 1892. od Zagreba do Petrinje. Nastupilo je osam vozača na niskim biciklima i četiri vozača na velosipedima (bicikl s velikim prednjim kotačem). Prvi strukovni športski savez u Hrvatskoj, Savez hrvatskih biciklistah, utemeljen je 14. IV. 1894. u Zagrebu. U lipnju 1895. Varaždinski klub biciklista otvorio je svoje trkalište međunarodnom biciklističkom utrkom. Potkraj XIX. i početkom XX. st. biciklistički klubovi osnovani su u mnogobrojnim hrvatskim gradovima: Hrvatski klub biciklista »Napred« (Karlovac, 1894), Društvo biciklista »Sokol« (Sisak, 1894), Veloce Club »Polese« (Pula, 1896), Koturaško društvo »Sloga« (Varaždin, 1897), Cyclistic Club »Spalato« (Split, 1898), Podravski klub biciklista (Koprivnica, 1898), Zagrebački koturaški klub »Orao« (1904), Hrvatski koturaški klub »Sokol« (Bjelovar, 1910) i dr. Početkom XX. st. najbolji hrvatski biciklisti bili su Franjo Gregl (rodom iz Slovenije) i Milan Meniga. Dvadesetih godina zagrebački se biciklisti natječu na trkalištu u Črnomercu, a od 1932. na trkalištu Miramare. Tridesetih godina biciklistička trkališta izgrađena su u Varaždinu, Bjelovaru i Osijeku. Đuro Dukanović, Koloman Sović i Milan Truban prvi su hrvatski biciklisti koji su nastupili na OI (u Parizu 1924). Naši biciklisti prvi su put nastupili na cestovnom svjetskom prvenstvu 1926. u Milanu (Đ. Dukanović, K. Sović, A. Banek i L. Koržinek). Na utrci Tour de France nastupili su 1936. Stjepan Ljubić, Stjepan Grgac i Rudolf Fiket. Najbolji na državnim prvenstvima u međuratnom razdoblju bili su Josip Pavlija, Đuro Dukanović, Antun Banek, Stjepan Grgac i August Prosenik (rodom iz Slovenije, pobjednik prve višednevne etapne biciklističke utrke Kroz Hrvatsku i Sloveniju, vožene 1937), a poslije 1945. Milan Poredski, Ivan Levačić, Nevio Valčić i Cvetko Bilić. Međunarodna biciklistička utrka Kroz Hrvatsku priređuje se od 1994. Hrvatski biciklistički savez član je Međunarodne biciklističke unije od 24. VII. 1992.

Citiranje:

biciklizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/biciklizam>.