Muzejski otok (njemački Museumsinsel [muze:'uminzəl]), muzejski kompleks u povijesnom središtu Berlina, na sjevernome djelu otoka Spreeinsel na rijeci Spree, koji se sastoji od nekoliko svjetski poznatih muzeja.
Ondje je od 1841. bilo znanstveno i umjetničko središte Pruske te je za vladavine nekoliko pruskih (potom i njemačkih) vladara izgrađen kompleks muzeja u kojima je isprva bila smještena uglavnom njihova umjetnička i arheološka zbirka. Nakon 1918. kompleks je pretvoren u javnu Zakladu pruske kulturne baštine (Stiftung Preußischer Kulturbesitz). Za hladnoga rata kolekcija je podijeljena, ali obnovljena je ponovnim ujedinjenjem Njemačke. Kako je muzejski otok znatno stradao u savezničkom bombardiranju, još uvijek je u tijeku obnova, kao i reorganizacija kolekcija.
Za smještaj kraljevske zbirke antičkih umjetnina koju je vodio Wilhelm von Humboldt, prvi je, po nacrtu Karla Friedricha Schinkela, 1830. izgrađen Königliches Museum, vrhunski primjer njemačke klasicističke arhitekture, preimenovan 1841. u Stari muzej (Altes Museum).
Po projektima njegova studenta Friedricha Augusta Stülera 1859. podignut je Novi muzej (Neues Museum) u neoklasičnom i neorenesansnom stilu. Obnovljen je pod vodstvom Davida Chipperfielda te je u njem smješten Egipatski muzej (Ägyptisches Museum) otvoren 2009.
U istom je stilu Stüler sagradio 1876. i Staru nacionalnu galeriju (Alte Nationalgalerie) za smještaj zbirke umjetnosti XIX. st. bankara J. H. W. Wagenera. Renovirana (1998–2001., arhitekt Hans Günter Merz), danas uz umjetnost neoklasicizma i romantizma (Caspar David Friedrich, Karl Friedrich Schinkel, Karl Blechen) sadržava i umjetnička ostvarenja bidermajera, francuskog impresionizma (Édouard Manet, Claude Monet) i ranoga modernizma (Adolph von Menzel, Max Liebermann, Lovis Corinth).
Na sjevernome dijelu otoka 1904. podignut je u neobaroknome stilu Kaiser Friedrich Museum (arhitekt Ernst von Ihne), danas Muzej Bode (Bode Museum), nazvan prema prvome kustosu muzeja Wilhelmu von Bodeu, u kojem se nalazi kolekcija skulptura te kasnoantička i bizantska umjetnost.
U Pergamskom muzeju (Pergamon Museum), sagrađenom u klasicističkim oblicima 1930. (arhitekti Alfred Messel i Ludwig Hoffmann), nalaze se autentične rekonstrukcije Pergamskoga oltara i Ištarinih vrata, te druga djela babilonske, asirske, sumerske i islamske kulture.
U okviru urbanističke cjeline Muzejskoga otoka, koji je od 1999. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine, nalazi se i park Lustgarten te berlinska katedrala s grobnicom dinastije Hohenzollern, historicističkih oblika (arhitekti Julius i Otto Raschdorff, 1894–1905).
Nasuprot parku Lustgarten nalazi se Humboldtov forum otvoren potkraj 2020. u rekonstruiranoj Berlinskoj palači, nekadašnjem sjedištu pruskih kraljeva iz kuće Hohenzollern, koji obuhvaća Etnološki muzej u Berlinu i Muzej azijske umjetnosti.
