Avedon [æ'vidɔ:n], Richard, američki fotograf (New York, 15. V. 1923 – San Antonio, Texas, 1. X. 2004). Pohađao studij fotografije 1944–50. u Laboratoriju za dizajn Alexeya Brodovitcha, pod čijim je umjetničkim vodstvom ubrzo postao vodeći fotograf Harper’s Bazaara (1945–65). Isprva je, promijenivši pristup modnoj reklami, fotografirao modele izvan studija, na ulicama ili plaži, u noćnim klubovima i dr. (Homage to Munkacsi: Carmen, Cardinov kaput, Pariz, 1957), stvarajući fragmentarne, vizualne skice sofisticiranog urbanog života. Potkraj 1950-ih okrenuo se studijskoj fotografiji, snažnim crno-bijelim kontrastima izgradio prepoznatljiv profinjen stil te ubrzo postao glavni fotograf Voguea (1966–90; većina naslovnica od 1973). Sudjelovao je u definiranju robnih marki i mnogih reklamnih kampanja, od kojih se ističu u modnom svijetu kultne Calvin Klein Jeans s Brooke Shields (1981) ili Hrpa lijepih ljudi za modnu marku Versace (1982).
Minimalističkim je pristupom snimio ikoničke portrete mnogih suvremenika iz javnoga života, iz svijeta filma i popularne glazbe (Buster Keaton, 1952; Audrey Hepburn i Marilyn Monroe, 1957; Brigitte Bardot, 1959; Nastassja Kinski sa zmijom, 1981; naslovnice LP albuma: The Beatles, 1967; Sly Stone, 1973; Muddy Waters, 1977; Whitney Houston, 1987), književnosti i umjetnosti (Allen Ginsberg, 1963; Ezra Pound, 1958; Francis Bacon, 1979; Andy Warhol sa zvijezdama Factoryja, 1969) i politike (serija Kennedyjevi, obiteljski portret, 1961; Dwight David Eisenhower, 1964; serija portreta američke političke elite Obitelj za časopis Rolling Stone, 1976). »Ogolivši« ih ispred bijele pozadine, konfrontirajući ih s kamerom izvan njima bliskih miljea, stvorio je intenzivna ostvarenja, s uvidom u njihove osobnosti.
Prekretnica u karijeri i jedan od vrhunaca njegova opusa, istodobno i svjetske portretne fotografije XX. st., njegova je serija Na američkom zapadu (1979–84), u kojoj se usredotočio na portrete »običnih« Amerikanaca s farma, naftnih polja i rudnika ugljena, sajamskih rodea, karnevala, klaonica i zatvora. Blještavi svijet supermodela, glumica i političara zamijenio je »malim« svijetom koji se bori s teškom svakodnevicom, farmerima, kaubojima, domaćicama, lutalicama i radnicima u zaprljanoj radnoj odjeći. Sučeljavajući ih s kamerom, pritom eliminirajući prepoznatljiv pejzaž i okružje, prikazao je krhke ljude te istodobno srušio mitove o šarmantnom životu na američkom zapadu i pokazao naličje »američkoga načina življenja«. Nakon opsežne izložbe u teksaškom muzeju Amon Carter Museum u Fort Worthu, koji je naručio seriju, 1985. objavljena je i istoimena kultna fotomonografija In the American West, u kojoj je i njegovo najpoznatije djelo Ronald Fischer, pčelar (1981).
Zabilježio je fotografijama i američki pokret za građanska prava, prosvjede protiv Vijetnamskoga rata, pad Berlinskoga zida, a ostvario je i serije intimnih portreta, poput ciklusa portreta pacijenata u mentalnim bolnicama ili više kultnih serija portreta svojega oca.
Od 1992. bio je glavni fotograf u The New Yorkeru u kojem je objavio »postapokaliptičnu, modnu fotobasnu« U spomen na pokojne gospodina i gospođu Comfort (1995). Radio je i za Life, Look and Graphis, Theatre Arts, francuski Egoïste (1984–2000).
Izdao je niz fotomonografija, među ostalim Zapažanja (Observations, 1959., s esejom Trumana Capotea), Ništa osobno (Nothing Personal, 1964., s esejom Jamesa Baldwina), Portreti 1947–1977 (Portraits 1947–1977, 1978), Autobiografija (An Autobiography, 1993), Šezdesete (The Sixties, 1999) i Made in France (2001).
Svojim je, istodobno umjetničkim i komercijalnim, fotografijama pridonio definiranju izgleda većine američkih kultnih časopisa, pružio sliku stila, ljepote i kulture, ali istodobno i dojmljiv komentar Amerike u drugoj polovici XX. st. Priređene su mu retrospektive u svjetskim muzejima (Smithsonian Institution, 1962; Minneapolis Institute of Arts, 1970; Metropolitan Museum of Art, 1978. i 2002; Whitney Museum of American Art New York, 1994; putujuća izložba: Humlebæk, Milano, Pariz, Berlin, Amsterdam, San Francisco, 2007–09), a u mnogima su i pohranjena njegova djela (MoMa, Art Institute of Chicago, Fotomuseum Winterthur, Victoria and Albert Museum, Metropolitan Museum of Art, Smithsonianʼs National Museum of American History, Centar Georges Pompidou, Izraelski muzej u Jeruzalemu).
Njegovom kolekcijom fotografija od XIX. st. (Grofica Castiglione) do onih njegovih suvremenika (Diane Arbus, Peter Hujar, Irving Penn), kao i umjetničkom ostavštinom, od 2004. upravlja Zaklada Richard Avedon.
