struka(e):
Konon sa Sama
grčki matematičar i astronom
Rođen(a): Sam, 280. pr. Kr.
Umr(la)o: Aleksandrija, 220. pr. Kr.

Konon sa Sama (grčki Κόνων ὁ Σάμιος, Kónōn ho Sámios, latinizirano Conon), grčki matematičar i astronom (Sam, 280. pr. Kr.Aleksandrija, 220. pr. Kr.). Izradio je kalendar meteoroloških predviđanja povezanih s izlascima i zalascima pojedinih zvijezda (parapegma). U djelu O astronomiji (Περὶ ἀστρολογίας) u sedam knjiga opisao je svoja zapažanja o pomrčinama Sunca. Njegovi su zapisi o konikama poslužili kao temelj za četvrtu knjigu konika Apolonija iz Perge.

Radio je u Aleksandriji kao dvorski astronom i astrolog egipatskoga kralja Ptolemeja III. (vladao 246. do 221 pr. Kr.). Prema legendi o nastanku zviježđa Berenikina kosa, kada je Ptolemej otišao u sirijski rat (oko 245. do 241. pr. Kr.), kraljica je Berenika za sretan povratak svojega muža obećala žrtvovati kosu Afroditi. Kada se kralj vratio, kraljica je odrezala kosu ali je kosa ubrzo nestala s hramskog oltara. Konon je tvrdio da je uočio kraljičinu kosu na nebu između zviježđa Volara i Lava. Novo zviježđe nisu prihvatili svi grčki astronomi, primjerice u Ptolemejevu Almagestu se ne spominje. Po njem su nazvani krater na Mjesecu (Conon) i planetoid (12153 Conon).

Citiranje:

Konon sa Sama. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/konon-sa-sama>.