Keglević, Petar

Keglević, Petar, hrvatski banski namjesnik i veliki župan (? Lobor, oko 1660Lobor, 30. V. 1724). Završio studij filozofije na Sveučilištu u Grazu 1679. Ženidbom s Marijom Ivanom Orehoczy (oko 1692) stekao je vlastelinstvo Mali Kalnik i Guščerovac, a nakon parnice što ju je 1690–99. vodio sa Zagrebačkim kaptolom i Siščanima vlastelinstva Blinje i Totuševinu. Do 1699. sudjelovao u protuosmanskim ratovima, osobito se istaknuvši za opsade Beča 1683. Kralj Leopold I. Habsburgovac mu je za vojne zasluge na Saboru u Požunu dodijelio grofovski naslov te ga 1694. imenovao kraljevskim savjetnikom. Te godine postao je vrhovnim zapovjednikom dijela Banske krajine u Pounju. Bio je član više saborskih povjerenstava za razgraničenje s Osmanskim Carstvom, od 1702. obnašao je dužnost banskoga namjesnika u vojnim i političkim poslovima. Za Rákóczyjeva ustanka preuzeo je obranu granice na Dravi. Kralj Leopold I. imenovao ga je 1705. vrhovnim kapetanom vojske Kraljevstva, a kralj Josip I. 1707. velikim županom Požeške županije i 1708. vrhovnim zapovjednikom pograničnih postrojbi. Pošto se 1712. zbog bolesti povukao s dužnosti banskoga namjesnika, bio je član povjerenstava za uređenje granica Vojne krajine na Savi, prema Kranjskoj i na Uni. Na kulturnom polju omogućio je tiskanje djela P. Vitezovića Rittera Zasužnjena Bosna (Trnava, 1712), u Krapini je na brijegu povrh franjevačkoga samostana dao 1707. sagraditi kapelicu sv. Josipa, u samostanskoj crkvi 1713. oslikati i pozlatiti oltar sv. Katarine te ispred crkve podignuti kip Blažene Djevice Marije, a 1714. obnovio je i krapinsku utvrdu. Pokopan je u franjevačkoj crkvi u Krapini.

Citiranje:
Keglević, Petar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 29. 1. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68274>.