kroj, predložak prema kojem se iz nekoga plošnog materijala izrezuju (kroje) dijelovi određenoga proizvoda, npr. brodski limovi, dijelovi jedara. U tekstilstvu je to skup iscrtanih papirnatih ili drugih šablona pripremljenih za izradbu sastavnih, krojnih dijelova odjevnoga predmeta, a krojem se kadšto naziva i način na koji je oblikovan odjevni predmet. Proračunavanje i pronalaženje oblika krojnih dijelova, spajanjem kojih se izrađuju odjevni predmeti željena izgleda i potrebnih svojstava, provodi se u postupku konstrukcije odjeće. Taj postupak započinje konstrukcijom osnovnoga kroja prema normiranim tjelesnim mjerama iz nacionalnih sustava odjevnih veličina, ili prema mjerama pojedinca; ostale se veličine određuju povećavanjem ili umanjivanjem osnovnoga kroja (gradiranje). Odjeća se može konstruirati klasičnim postupcima ili primjenom elektroničkih računala. Krojenje je početna operacija u industrijskoj proizvodnji odjeće. Izvodi se na uređenim linijama za krojenje, a kroje se osnovni materijali (tkanine, pletiva, netkani tekstil, koža, krzno) i pomoćni materijali (podstave, međupodstave, ljepljive međupodstave, vatelin i sl.). Nakon pripreme, slijedi polaganje slojeva materijala u krojne naslage, koje se kroje reznim sredstvima, kao što su čelični noževi, laserske zrake, nadzvučni vodeni mlaz pod visokim tlakom (4000 bara) i ultrazvuk, ili reznim strojevima, kao što su električne ili pneumatske škare, strojevi s okretnim, udarnim ili tračnim noževima te računalno vođeni agregati za automatsko krojenje. Skrojeni i označeni dijelovi odjevnoga predmeta sastavljaju se u svežnjeve i prenose u šivaonicu.
