struka(e): pravo | povijest, hrvatska

župan.

1. U hrvatskoj povijesti upravitelj županije s različitim stupnjem autonomije i teritorijalnim opsegom djelovanja u pojedinim hrvatskim zemljama u različitim povijesnim razdobljima. U ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj (IX–XI. st.) nositelj vlasti u upravno-teritorijalnoj jedinici pod upravom hrvatskog vladara. U hrvatskim zemljama sjeverno od Gvozda župan (lat. iuppanus) bio je od kraja XII. st. nositelj vlasti u županiji (nasljedni ili imenovanjem stečeni položaj). Župane je kao ljude od povjerenja postavljao vladar da u njegovo ime upravljaju dijelovima državnoga teritorija i da, uz pomoć skupštine najuglednijih ljudi, obavljaju sudačke, vojne i upravne poslove. U hrvatskim zemljama južno od Gvozda župan (lat. comes) bio je od kraja XII. do XVI. st. osoba koja je svoju vlast u županiji temeljila na nasljednom pravu (npr. knezovi Krbavski, Bribirski, Frankapani). Položaj tih knezova bio je nalik položaju i ugledu zapadnoeuropskih grofova. U pojedinim razdobljima njihova je vlast bila gotovo potpuno neovisna, posebice u razdobljima slabe središnje vlasti, primjerice za promjene dinastije na prijelazu iz XIII. u XIV. st. ili slabljenja kraljevske vlasti sredinom XV. st. Špan (lat. comes) isprva je bio osoba koja je obnašala vlast temeljem kraljevskog ili banskog imenovanja, a poslije i, primjerice, upravitelj feudalnih i biskupskih imanja, često niži plemić ili kanonik. Od kraja XIII. do XVI. st. županom se nazivao i podžupan ili »zemaljski župan« (lat. comes terrestris, çupanus, iuppanus), koji je se nalazio na čelu nižega plemstva u županiji. Pretežito ga je birala plemićka skupština ili ga je imenovao župan, a birao se iz redova nižega lokalnoga plemstva. Župan je bio nosilac vlasti u županijama od XVIII. st. do njihova ukidanja (lat. comes supremus, njem. Obergeschpan, madž. föispán, hrv. veliki župan), bez obzira na način njihova postavljanja (carsko-kraljevskim imenovanjem ili nasljednim pravom). On je, u ime kralja, upravljao svim upravnim, sudskim i vojnim poslovima izravno ili neizravno preko podžupanâ. Predstavljao je županiju u Hrvatskom saboru te predsjedavao županijskim skupštinama i sudskim vijećima u županiji. God. 1759. utvrđeno je da velike župane bira i plaća kralj, a županijske činovnike svake treće godine bira županijska skupština iz redova pravih plemića posjednika, na prijedlog velikoga župana.

2. U suvremenom upravno-teritorijalnom ustroju RH župan je dužnosnik na čelu županije, jedinice područne (regionalne) samouprave; župan obnaša izvršnu vlast u županiji. Od 2009. župani se biraju izravno na izborima, većinskim izbornim sustavom za razdoblje od 4 godine, imaju zamjenike koji se biraju zajedno, po istom postupku. Pravo na izbor župana imaju svi birači koji na dan raspisivanja izbora imaju najmanje 6 mjeseci prijavljeno prebivalište u županiji.

Citiranje:

župan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 16.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/67848>.