žiroglavci (Enteropneusta), razred crijevodisača (Branchiotremata); mala skupina morskih pokretnih životinja koje žive obično na manjim dubinama; dugi su od nekoliko centimetara do metra, a neki i duži; često su sjajnih boja (žute, narančaste ili crvene); široko su rašireni, pretežno u toplim morima. Ruju po pješčanom dnu, gutaju pijesak i izbacuju ga kroz crijevni otvor, zadržavajući sitne organizme i detritus poput gujavica. Poznato je oko 60 vrsta, a najbolje je proučen rod Balanoglossus. Obični žiroglavac (Branchiotremata clavigerus) živi u Jadranu, a Branchiotremata gigas, dug i do 2,5 m, u Atlantskom oceanu uz brazilsku obalu.
Žiroglavci se svojom građom odvajaju od svih glavnih zooloških tipova. Izduženo, crvoliko tijelo dijeli se u rilicu, ogrlicu i trup. Rilica im je nalik na žir (odatle hrvatski naziv). S leđne strane ždrijela odvaja se slijepo ispupčenje, koje se pruža naprijed u rilicu. To je tzv. notokord, organ koji odgovara svitku (chorda dorsalis) kod → svitkovaca. Jednjak, s dvama redovima škržnih otvora sa svake strane, služi kao organ za disanje. Odvojenih su spolova. Spolne produkte izbacuju u vodu, gdje se obavlja oplodnja. Prozirna, planktonska ličinka prolazi kroz stadij tzv. tornarije, vrlo slične ličinki bodljikaša. Daljnjim razvojem mlada se životinja spušta na dno, gdje živi puzeći. Otkako je A. Kovalevski dokazao da su u bliskoj vezi sa svitkovcima, svrstavaju se u zaseban razred. Po građi i razvoju veza su između kolutićavaca (oligomerni, trosegmentni sastav tijela), bodljikaša (vodožilni sustav, a u ranijem stadiju razvoja ličinka tornarija) i svitkovaca (u odraslom stanju škržni prorezi, dišni sustav te notokord).
