struka(e):
ilustracija
ZRAČNA LUKA, zračne luke u Hrvatskoj
ilustracija
ZRAČNA LUKA Dubrovnik

zračna luka, civilni aerodrom dijelom ili u potpunosti namijenjen javnomu zračnomu prometu. Prema hrvatskoj zakonskoj regulativi zračna luka je vrsta aerodroma namijenjena za javni ili poseban zračni promet, s mogućnosti instrumentalnoga prilaza zrakoplova i u uvjetima slabe vidljivosti; zračnom lukom kadšto se naziva svaki aerodrom.

Zračna je luka, s obzirom na druge prometne grane, terminal zračnoga prometa. Prema prometu putnika i robe može biti mala, srednja ili velika, može biti namijenjena samo putničkomu, samo teretnom ili teretnom i putničkomu prometu, može biti domaća, međunarodna ili interkontinentalna, te lokalna, regionalna i nacionalna. Prema organizaciji zračnoga prijevoza, razlikuju se sporedne luke, koje imaju uglavnom kraće veze manje učestalosti s glavnom lukom kojoj gravitiraju, i glavne luke, između kojih se odvija gust promet.

S obzirom na funkciju, prostori su zračne luke tzv. zračna strana, te kopnena strana. Zračnu stranu čine aerodromski zračni prostor (zračni prostor slobodan od prirodnih i umjetnih prepreka u neposrednoj blizini aerodroma, gdje se odvijaju prilaženje, slijetanje, uzlijetanje i odlijetanje zrakoplova), te aerodromske površine (uzletno-slijetna staza, vozna staza, stajanke, kontrolni toranj i druge građevine kontrole zračne plovidbe i sl.). Kopnenu stranu čine zgrade za prihvat i otpremu putnika (putnička zgrada) i tereta (zgrada robnoga prometa), s prometnicama i prometnim sustavima koji služe zračnoj luci i povezuju je s drugim prostorom, te druge površine i građevine (skladište goriva i motornih ulja za zrakoplove, komunalna infrastruktura i sl.) i oprema za potporu sigurnomu slijetanju, uzlijetanju i vožnji zrakoplova, za prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe i pošte te druga oprema.

Aerodromske površine

Uzletno-slijetnu stazu, koja služi za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova, vozna (rulna) staza povezuje sa stajankom za ukrcaj i iskrcaj putnika, odnosno sa stajankom za utovar i istovar tereta iz teretnoga zrakoplova; postoje i druge vozne staze koje služe kretanju zrakoplova do stajanki posebnih namjena (za održavanje, parkiranje, odleđivanje zrakoplova itd.). Stoga velike zračne luke imaju više uzletno-slijetnih staza (jedna staza zadovoljava promet do 25 milijuna putnika godišnje), voznih staza i stajanki. Stajališta zrakoplova na stajankama mogu biti poredana u nizu duž pročelja putničke zgrade, dok vrlo prometne luke imaju osobito oblikovane putničke zgrade ili više putničkih zgrada s više stajanki, prilagođenih opsluživanju što većega broja zrakoplova na što manjoj površini i u što kraćem vremenu. U prometnijim je lukama pojedino stajalište zrakoplova povezano s putničkom zgradom zatvorenim zrakoplovnim mostom, dok manje prometne luke do udaljenijih stajališta putnike prevoze autobusom. Za ulazak i izlazak putnika, utovar i istovar prtljage i tereta, te za opsluživanje zrakoplova, na stajankama se rabe različita vozila, npr. prijevozne stube, vozilo za vuču zrakoplova, cisterna za gorivo, različita kolica, prijevozni trakovi, utovarivači i druga vozila i oprema. Osim toga, stajanka za ukrcaj i iskrcaj putnika ima ugrađene instalacije s priključcima, čime se smanjuje broj potrebnih opslužujućih vozila. Radi opsluživanja uzletno-slijetne staze zračna luka ima odgovarajuće navigacijske i signalne uređaje i opremu, svjetla i oznake. (→ kontrola zračnoga prometa; navigacija)

Putnička zgrada (putnički terminal)

Putnička zgrada (putnički terminal) služi za kretanje putnika i prtljage u odlaznom i dolaznom zračnom prometu, njihov boravak te zadovoljavanje dodatnih potreba (turističke informacije, poštanske i bankarske usluge, trgovine i restorani i dr.). Putnička zgrada ima uređene tokove kretanja putnika i prtljage: posebne tokove imaju putnici i prtljaga u odlasku, posebne u dolasku, u provozu (tranzitu) te u prijelazu s jednoga na drugi let, pri čem su ti tokovi posebno uređeni za domaći, a posebno za međunarodni zračni promet. Putnik u odlasku, ako to nije prethodno učinio, u putničkoj zgradi kupuje kartu, prijavljuje se odlaznoj registracijskoj službi i predaje veću prtljagu, podvrgava se zaštitnomu pregledu (prolaskom kroz magnetometarska vrata; ručnu prtljagu provjerava rendgenski uređaj) i provjeri kupona za ulazak u zrakoplov, a ako je odlazak međunarodni, prolazi putovnički i carinski nadzor. Putnik u dolasku preuzima prtljagu, a ako je u međunarodnom prometu, prolazi putovnički i carinski nadzor. Putnici koji čekaju let koriste čekaonice, a posebni se prostori opremaju i za majke s malom djecom, osobe s posebnim potrebama i sl. Zgrada robnoga prometa (teretni ili kargo terminal) prilagođena je veličini robnoga prometa i pruža usluge dopreme, otpreme, skladištenja, razvrstavanja i okrupnjavanja tereta te druge usluge.

Povijest

Prvi aerodromi bile su velike ravne travnate površine, s dobrom odvodnjom i bez zaprjeka u širem prostoru; uza stajanku zrakoplova katkada je bila daščana platforma za ukrcaj i iskrcaj putnika, te hangar za spremanje i održavanje zrakoplova. Aerodromi se nisu koristili noću ni za nepovoljnih vremenskih prilika. Porastom putničkoga prometa nakon I. svjetskog rata počele su se graditi zgrade za prijam putnika i opremljeniji hangari, te su tako nastale i prve zračne luke. Sve veći i složeniji putnički zrakoplovi zahtijevali su uzletno-slijetne staze dulje od 1000 m, radioničke i druge zgrade za rad osoblja. Nakon II. svjetskog rata počele su se graditi betonske i asfaltne uzletno-slijetne staze. Najveće su međunarodne zračne luke opremane barem trima takvim stazama, kako bi se omogućilo polijetanje i slijetanje zrakoplova pri gotovo svim smjerovima vjetra. Pojavom mlaznih zrakoplova za veći broj putnika javila se i potreba za većim zračnim lukama i kompleksnijim putničkim zgradama, a porastom teretnoga zračnog prometa i potreba za zgradama za teretni promet sa suvremenom manipulacijsko-prijevoznom tehnologijom.

Prema broju slijetanja i uzlijetanja, u svijetu je 2010. najveća zračna luka bila Hartsfield – Jackson Atlanta International Airport (950,1 tisuću), u Europi pariška zračna luka Charles De Gaulle International Airport (499,9 tisuća), te Frankfurt International Airport (464,4 tisuće), London Heathrow Airport (454,8 tisuća) i Amsterdam Schiphol Airport (402,3 tisuće). U 2011. godini 24 zračne luke imale su promet veći od 40 milijuna putnika, a među njima su najveći promet imale luke Hartsfield – Jackson Atlanta International Airport (92,3 milijuna putnika), Beijing Capital International Airport (77,4 milijuna putnika), te London Heathrow (69,4 milijuna putnika). U 2010. u teretnom je prometu najveća svjetska zračna luka bila Hong Kong International Airport (4,17 milijuna tona tereta), a najveća europska Charles De Gaulle International Airport (2,4 milijuna tona tereta).

Aerodromi u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je prvo letjelište organizirano 1909. na zagrebačkom vojnom vježbalištu u Črnomercu; pred II. svjetski rat bilo je pet aerodroma s travnatom površinom za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova (u Zagrebu – Borongaj, u Vukovaru – Borovo, u Rijeci – Sušak, u Splitu – Sinj, u Dubrovniku – Gruda). Nakon II. svjetskog rata borongajski je aerodrom ukinut, a nova zračna luka, također s travnatom uzletno-slijetnom stazom, izgrađena je 1947. u Lučkom. Zračna luka Zagreb od 1962. nalazi se u Velikoj Gorici (Pleso) i ima jednu, 3250 m dugu betonsku uzletno-slijetnu stazu, te zauzima površinu oko 300 ha. U 2011. imala je 21,2 tisuće slijetanja zrakoplova, promet putnika iznosio je 2,3 milijuna, tereta 8,1 tisuću tona, a pošte 1,3 tisuće tona. Osim te, u Hrvatskoj je 2011. bilo još osam zračnih luka i pristaništa namijenjenih zrakoplovima za javni promet (Brač, Dubrovnik, Mali Lošinj, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar), te 19 zračnih pristaništa za prihvat zrakoplova opće namjene i povremeni prijevoz (aviotaksi). Iste su godine splitska i dubrovačka zračna luka ostvarile promet svaka po 1,3 milijuna putnika. Nakon Domovinskoga rata hrvatske su zračne luke modernizirane, a s obzirom na njihovu značajnu ulogu u turističkom prometu, postoje i ambiciozni planovi njihova daljnjeg razvoja.

(→ aerodrom; zračni promet)

Citiranje:

zračna luka. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/zracna-luka>.