struka(e): |

Belaj, selo 6 km jugoistočno od Duge Rese i 9 km južno od Karlovca, nedaleko od Korane; 150 st. (2021). Gospodarsku osnovu čini poljoprivreda, ponajviše ratarstvo, voćarstvo i stočarstvo. Ostatci srednjovjekovnoga grada nalaze se na glavici Šišku. Polovicom XIV. st. pripadao pod Steničnjak, a gospodari su mu bili plemići Tomašići od plemena Mogorovića. Pod Belajem je ban Ivan Karlović 5. X. 1528. porazio osmansku vojsku. Kada je 1535. Gašpar Tomašić prebjegao Osmanlijama, kralj Ferdinand I. darovao je Belaj kapetanu Petru Kružiću. Poslije je vraćen obitelji Tomašić, koja ga je 1638. prodala Rudolfu Paradeiseru, a on ga je obnovio. U međuvremenu je kratko pripadao obitelji Prešern; Paradeiseri su ga držali do 1768., kada ga je preuzela Vojna krajina. Oko 1834. grad je porušen i na njegovu je mjestu uređen kamenolom (danas više nije u funkciji).

Citiranje:

Belaj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/6681>.