TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Zambezi

Zambezi, rijeka u južnoj Africi, jedna od najvećih na kontinentu; duga 2574 km; porječje obuhvaća 1,39 milijuna km², a nalazi se na teritorijima Angole, Zambije, Namibije, Bocvane, Zimbabvea i Mozambika. Zambezi nastaje od mnogobrojnih izvorišnih tokova u jugoistočnoj Angoli i zapadnoj Zambiji. Deltastim ušćem (približno 8000 km²) utječe u Mozambički zaljev (Indijski ocean). Od izvora do vodopada Gonye pretežno teče visokim ravnjakom, a nizvodno do Gonye uskom i dubokom dolinom; stvara vodopade Ngambwe i Wambue i brzace Katima. Nedaleko od grada Livingstonea rijeka je široka 1800 m i stvara 108 m visoke vodopade Victoria; nizvodno od grada Tete prelazi u priobalnu ravnicu. U deltastom ušću nalaze se mnogi rukavi, od kojih je najvažniji Kvama s lukom Chinde. Zambezi ima visok vodostaj od prosinca do ožujka. Delta je nepristupačna za morske brodove, a riječni brodovi plove između mnogobrojnih vodopada. Hidroenergetski potencijal Zambezija je golem. Godine 1959. u sutjesci Kariba (na granici Zimbabvea i Zambije) izgrađena je 158 m visoka brana s hidroelektranom (1320 MW) i akumulacijskim jezerom (5580 km²). U donjem toku (Mozambik) izgrađena je 1974. još veća hidroelektrana (1990 MW) s akumulacijskim jezerom Cahora-Bassa (2739 km²). Glavni su lijevi pritoci Kabompo, Kafue, Luangwa i Shire, a desni Shangani, Sanyati i Cuando. Prosječni godišnji protok na ušću iznosi 3424 m³/s. Zambezi obiluje ribom. – Tok Zambezija istraživao je engleski istraživač D. Livingstone 1851–56.

Citiranje:
Zambezi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 13. 8. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66799>.