struka(e): | |

Bednja, naselje i općinsko središte 7 km sjeverozapadno od Lepoglave; 596 st. (2021). Leži u dolini rijeke Bednje. Stanovnici se tradicionalno bave poljoprivredom, osobito stočarstvom, povrtlarstvom i vinogradarstvom; u naselju je pilana. – Barokna župna crkva sv. Marije (nastala na temeljima starije srednjovjekovne crkve), jednobrodna, s polukružnim svetištem i zvonikom iznad glavnoga pročelja. U unutrašnjosti nadgrobna ploča Gašpara Draškovića iz 1587. te klasicistički oltar i orgulje. Pred crkvom je pil sv. Marije iz 1612. – Mjesto se spominje od 1334; od 1440. kao središte župe, a u XVI. st. kaštel. U prošlosti se ubrajala u sučije vlastelinstva Trakošćana pa se nalazila u posjedu Zagrebačkoga kaptola, grofova Celjskih, Jana Vitovca, Jakova Sekelja, Ivaniša Korvina, Ivana Gyulaya, Ugarske komore te (od 1572) obitelji Drašković. – Bednjanski govor izaziva pozornost jezikoslovaca od sredine XX. st. kao lingvistički otok te jedan od najsloženijih kajkavskih govora (→ kajkavsko narječje; jedvaj, josip). Zaštićen je kao nematerijalno kulturo dobro.

Citiranje:

Bednja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/6577>.