struka(e):

vlastela, najviši sloj plemićkoga staleža (→ plemstvo). Taj termin u hrvatskoj historiografiji do danas nije jasno definiran te se u historiografskim djelima koristio u različitim značenjima. Osim toga, od razdoblja romantizma i pozitivizma uvriježilo se izjednačivanje terminâ vlastela i plemstvo. Tako su se vlastelom, odnosno plemstvom, u hrvatskoj historiografiji nazivali jednako pripadnici nižega, srednjega i visokoga plemstva (→ magnati) u Kraljevini Hrvatskoj i Kraljevini Slavoniji, te pripadnici komunalnoga patricijata na prostoru od Istre do južne Dalmacije u razdoblju od razvijenoga srednjega do kasnoga novoga vijeka. No dubrovačka ili splitska vlastela, primjerice, nisu imala tako snažan politički utjecaj, gospodarski i financijski status te goleme zemljišne posjede kao što su to imala vlastela na području Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Slavonije (Šubići, Babonići, Zrinski, Frankapani, Erdődy, Draškovići). Osim toga, dok su se za vlastelu kontinentalne Hrvatske i Slavonije tijekom povijesti primjenjivali novi zakonici, kao npr. Verbőczyjev zakonik iz XVI. st., ili urbari Karla III. i Marije Terezije iz XVIII. st., takvo zakonodavstvo nije postojalo na području dalmatinskih komuna, tada pod vlašću Mletačke Republike.

Neki od ključnih kriterija u određenju vlastele kao najvišega sloja plemstva: stupanj njihova bogatstva utemeljena na velikim zemljišnim posjedima, visoka razina autonomije u prikupljanju različitih vrsta radnih, naturalnih i novčanih renti od zavisnoga seljaštva, autonomija u sudstvu i upravljanju na području zemljoposjeda koji su bili u njihovu vlasništvu, te njihov snažan politički utjecaj ne samo na području pojedinih kraljevstava nego povremeno i na razini carstva. Upravo takav stupanj gospodarske i političke moći imali su u srednjovjekovnoj i novovjekovnoj Hrvatskoj i Slavoniji pripadnici samo jednoga sloja unutar staleža plemstva, a to su magnati. Stoga se u svojem užem značenju termin vlastela ne odnosi ni na komunalni patricijat Kraljevine Dalmacije ni na sitno i srednje plemstvo Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Slavonije, nego samo na politički i gospodarski najutjecajnije magnatske obitelji Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Slavonije, čiji su pojedini članovi od srednjega vijeka obnašali različite službe na kraljevskom dvoru i iz čijih su se redova regrutirali barones, vladarima najodaniji baruni.

Citiranje:

vlastela. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/vlastela>.