TRAŽI DALJE:
STRUKE:

vladavina

vladavina, oblik političke zajednice (države) ili poretka koji je određen karakterom i položajem središnjih organa vlasti; period ili karakter (način) vladavine ili vršenja vlasti neke osobe, skupine ili organizacije. Od antičkoga se razdoblja vladavina razmatra kroz tipologiju vladavinskih oblika koji su često istodobno označavali i tip (oblik) političke zajednice. Aristotel je u tipologiji vladavinskih oblika razlikovao monarhiju (vlada jedan), aristokraciju (vlada dio) i umjerenu demokraciju ili politeju (vladaju svi) kao krjeposne i pravedne oblike koji se mogu izopačiti u tiraniju, oligarhiju i ohlokraciju. M. T. Ciceron preuzeo je tu tipologiju oblika vladavine i smatrao da se vladavina treba temeljiti na mješovitom ustavu u kojem tri strane konstituiraju političku zajednicu na temelju različitosti u dostojnosti između mnoštva (puk), najboljih (aristokracija) i iznimnih (kraljevstvo). Vođenje političke zajednice treba pripasti onima koji su, na temelju svojega boljeg i iskusnijeg uvida, više od drugih sposobni realizirati opće dobro (res publica). S novim vijekom i početkom stvaranja novoga oblika političke zajednice – države, vladavina se, kao način obnašanja vlasti, počinje razlikovati od države kao apstraktne institucije. Države se, osobito od N. Machiavellija, općenito počinju dijeliti na monarhije i republike, a vladavina u njima može biti različita. C. L. Montesquieu polazio je od razlikovanja između prirode vladavine (broj subjekata suverenosti) i načela vladavine. S obzirom na prirodu vladavine, razlikuje republikansku, u kojoj vlada cijeli narod (demokracija) ili njezin dio (aristokracija), monarhijsku, u kojoj vlada jedna osoba s pomoću uspostavljenih zakona, i despotsku, u kojoj vlada jedna osoba, no svojevoljno, bez zakona i pravila. S obzirom na načela vladavine, republikanska se vladavina općenito temelji na načelu vrline, monarhijska na načelu časti, a despotska na načelu straha; stoga i zakoni koje zakonodavac donosi moraju odgovarati načelu vladavine. U suvremenim politološkim razmatranjima koja analiziraju strukturu vladavine u demokratskim poredcima, prisutno je razmatranje vladavine koje nije vezano samo za državu već se ona razmatra u okviru pluralizma vladavinskih sustava (političke stranke, interesne skupine, Crkva, gospodarske organizacije, mediji, udruge itd.). U tom smislu, neki autori (N. Luhman, Georg Bruner) vladavinu zamjenjuju, izjednačuju ili razmatraju u okvirima šire shvaćenoga političkog sustava. Tako je anglosaskoj političkoj kulturi svojstveno shvaćanje vladavine (government) kao paralelizma poredaka, dok se u kontinentalnoeuropskoj vladavina (Regierung) obično shvaća kao djelatnost državne vlasti, odnosno način djelovanja zakonodavnih, izvršnih i sudbenih organa vlasti.

Citiranje:
vladavina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 22. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65017>.