TRAŽI DALJE:
STRUKE:

vila

ilustracija
VILA, Hadrijanova vila, 120–130., Tivoli
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

vila (latinski villa: seoski dvorac, ljetnikovac; zaselak), prvotno, raskošni ljetnikovac, okružen parkom; u novije doba i tip obiteljske kuće s vrtom u mirnijem predjelu grada. Prostrane luksuzne građevine na izdvojenim, privlačnim položajima izvan gradova podizali su već u starom vijeku Egipćani, Babilonci, Perzijanci, a os. Rimljani (→ villa rustica). U srednjem vijeku, zbog nesigurna života izvan gradskih zidina, vile su imale izrazito utvrdno obilježje. U doba renesanse srednjovjekovni zatvoreni oblici vile pomalo se rastvaraju, a sve se jače izražava težnja za reprezentativnošću i monumentalnošću. Takve su se vile gradile već od XIV. st. u Italiji; često su ukrašene kolonadama, porticima, skulpturama, terasama, stubištima te okružene parkovima. U području Toskane jednostavne su vanjštine, iznutra često ukrašene freskama i skulpturama (vile obitelji Medici u mjestima Careggi, Poggio a Caiano, Artimino), dok su u Rimu i području Lacija znatno raskošnije (vila Farnesina i vila Madama u Rimu, vila d’Este u Tivoliju). Renesansne vile u području Veneta imaju ugl. značajke Palladijeve arhitekture (vila Rotonda kraj Vicenze). U XVII. st. podignute su u Rimu vile Borghese i Doria-Pamphili, a u Frascatiju vile Mondragone i Belvedere. U XVIII. st. raskoš i monumentalnost zamjenjuje gracioznost (vila Albani u Rimu). U Engleskoj i Nizozemskoj u XVIII. st. gradile su se većinom paladijevske vile. Francuske vile toga doba podsjećaju na stare dvorce istančanih, jednostavnih oblika. U Njemačkoj, Austriji, Poljskoj i Rusiji izvodile su se prema talijanskim i francuskim uzorima. U drugoj polovici XVIII. st. u Italiji su se sve češće uređivali tzv. engleski parkovi, a vile postale skromnije, prilagođavajući se ukusu građanske klase koja ih je gradila. Nakon jednostavnih, mirnih klasicističkih oblika, tijekom XIX. st. u gradnji vila prevladavali su povijesni stilovi. Od druge polovice XIX. st. velike raskošne vile ustupile su mjesto manjim građevinama koje su težile udovoljiti praktičnim potrebama suvremenoga života. Najkarakterističniji su primjeri moderne vile djela arhitekata Le Corbusiera, R. J. Neutre, F. L. Wrighta.

Na području Hrvatske također su u antičko doba izgrađene mnoge villae rusticae. Najveći zamah ladanjska izgradnja na području Hrvatske dosegnula je u XV. i XVI. st., no vrijedne su vile nastale i u potonjim stoljećima. Po svojoj mnogobrojnosti i arhitektonskim posebnostima izdvajaju se dubrovačke vile-ljetnikovci (gotičko-renesansne: Sorkočevićeva i Đorđićeva vila na Lapadu, Bunić-Gradićeva i Majstorovićeva vila u Gružu; renesansne: Gundulićeva vila u Gružu, Sorkočevićeva i Restićeva vila u Rijeci dubrovačkoj).

Citiranje:
vila. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 20. 5. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64631>.