struka(e):
Vasiljevski, Vasilij Grigorjevič
ruski povjesničar
Rođen(a): ?, 2. II. 1838.
Umr(la)o: Firenca, 25. V. 1899.

Vasiljevski (Vasil’evskij) [vas’i'l’ifskij], Vasilij Grigorjevič (Grigor’evič), ruski povjesničar (?, 2. II. 1838Firenca, 25. V. 1899). Doktorirao povijest na Sveučilištu u Sankt Peterburgu 1870. te potom ondje bio profesor. Od 1890. redoviti član Akademije znanosti u Sankt Peterburgu te od 1888. vanjski član Srpske akademije nauka i umetnosti. Prvi povjesničar koji je pozornost posvetio unutrašnjoj, osobito agrarnoj povijesti Bizanta i naglasio ulogu Slavena u bizantskoj povijesti. Također je imao velike zasluge u istraživanju bizantsko-ruskih odnosa X–XII. st. Godine 1894. pokrenuo je časopis Vizantijskij vremennik te mu glavni urednik. Glavna djela: Zakonodavstvo ikonoboraca (Zakonodatel’stvo ikonoborcev, 1878) i Građa za unutrašnju povijest bizantske države (Materialy dlja vnutrennej istorii vizantijskogo gosudarstva, 1879–80).

Citiranje:

Vasiljevski, Vasilij Grigorjevič. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/vasiljevski-vasilij-grigorjevic>.