struka(e):
ilustracija
VANILIJA, začinska, Vanilla planifolia

vanilija (španj. vainilla, deminutiv od vaina: mahuna, tobolac < lat. vagina)(Vanilla), tropski rod s približno 110 vrsta biljaka penjačica iz porodice kaćuna (Orchidaceae). Najpoznatija je vrsta začinska vanilija (Vanilla planifolia, Vanilla fragrans, Vanilla aromatica), podrijetlom iz Meksika i Srednje Amerike. Njezina se zelena stabljika s pomoću adventivnoga korijenja penje po drveću i do 25 m visoko. U pazušcima naizmjeničnih, duguljasto eliptičnih listova, razvijaju se grozdasti cvatovi sa žućkastozelenim cvjetovima koji žive samo 8 sati. Plodovi su uski, 10 do 25 cm dugi tobolci koji sadrže golem broj vrlo sitnih sjemenaka. U području prirodnog areala cvjetove vanilije oprašuje vrsta kukaca kojih u drugim područjima nema, pa je potrebna umjetna oplodnja. Zbog plodova koji sadrže vanilin (do 3%) i druge tvari te se koriste kao začin, za priređivanje mirisa, vanilijina šećera, sladoleda, u industriji čokolade i dr., ta se biljka uzgojem raširila u mnogim tropskim područjima. Za komercijalne svrhe skupljaju se nezreli plodovi, suše i podvrgavaju procesu fermentacije te poprimaju smeđu do crnu boju i daju osebujnu prepoznatljivu aromu. Vanilija se najviše uzgaja na Madagaskaru (preko 50% svjetske proizvodnje), na otoku Réunion, na Komorskom otočju, u Indoneziji i Kini. U iste svrhe, premda mnogo manje od začinske vanilije, koriste se i plodovi nekih drugih vrsta, npr. Vanilla pompona i Vanilla tahitiensis.

Citiranje:

vanilija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/vanilija>.