struka(e):

Bavarski nasljedni rat (1778–79), sukob koji je izbio zbog pretenzija na bavarsko prijestolje nakon smrti Maksimilijana III. Josipa, bavarskoga kneza izbornika od 1745. do 1777., čime je izumrla bavarska vladarska kuća. Zakoniti nasljednik bio je falački knez Karlo Teodor iz starije linije dinastije Wittelsbacha. Pretenzije na dio bavarskog teritorija imala je i Austrija. Karlo Teodor priznao je austrijske teritorijalne pretenzije, pa je austrijska vojska 1778. zauzela sporni teritorij. Takvu jačanju Austrije usprotivili su se pruski kralj Fridrik II. Veliki i saski knez izbornik Fridrik August III. Obje su strane izbjegavale sukobe većih razmjera. Problem je riješen pregovorima uz posredovanje Rusije i Francuske, a rat je 13. V. 1779. završen mirom u Těšínu (poljski Cieszyn). Budući da su se vojna djelovanja obiju strana ograničavala na pokušaje da se protivniku onemogući opskrba hranom, taj se rat zove i krumpirski rat.

Citiranje:

Bavarski nasljedni rat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/bavarski-nasljedni-rat>.