Uzelac, Milivoj

ilustracija
UZELAC, Milivoj, Autoportret u baru, 1923., Zagreb, Nacionalni muzej moderne umjetnosti
ilustracija1ilustracija2

Uzelac, Milivoj, hrvatski slikar, grafičar i ilustrator (Mostar, 23. VII. 1897Pasto Sobre kraj Cotignaca, Francuska, 6. VI. 1977). U Zagrebu (1912) polazio slikarsku školu T. Krizmana, potom (1913–14) Privremenu školu za umjetnost i umjetni obrt (O. Iveković). Kao vojni bjegunac u Pragu (1915–19) povremeno pohađao Akademiju radeći pod vodstvom Jana Preislera. Vratio se 1919. u Zagreb, a već 1923. otišao u Pariz, u kojem je živio do 1963., kada se povukao na imanje Pasto Sobre u južnoj Francuskoj. Stilski se kretao od ekspresionizma preko neokubizma do neoklasicizma. U ranim je radovima bio pod utjecajem M. Kraljevića i ekspresionizma, Cézanneovih metoda likovnog izraza, potom inačice kasnoga akademizirajućega kubizma A. Lhotea i Picassovih klasičnih čvrstih oblika. Već za studija uočavala se njegova pročišćena plastičnost gradnje i kompozicije (Most, 1916; Autoportret sa žutom kapom, 1917). Na izložbama Proljetnoga salona u Zagrebu nakon I. svjetskog rata privukao je pozornost temperamentnim kompozicijama, aktovima i portretima, naslikanima u vlastitoj inačici ekspresionizma (Venera iz predgrađa, U ateljeu bohema, 1920; Sfinga velegrada, 1921; Berba, 1922) i kuboekspresionizma (Autoportret u baru, 1923). Dolaskom u Pariz zaokupljen je bojom, koja je postala svjetlija, i usredotočen na čvrstu modelaciju u okviru klasične kompozicije (Malakoff u snijegu, 1924; Ulica u Versaillesu, 1924; Žena s mandolinom, Tri gracije, 1925). Od 1930-ih češće je boravio na jugu Francuske, gdje su nastali svijetli, koloristički blještavi krajolici (Predio s prozora, 1932). Iz toga su razdoblja i mnogobrojni portreti te puteni ženski aktovi na način H. Matissea i A. Deraina (Clown Fratellini, 1930; Žena s maketom jedrenjaka, 1931; Odaliska, 1934) i smirene vedute (Seina s Eiffelovim tornjem, 1936). Do smrti je nastavio slikati iste motive jednakom virtuoznom lakoćom. Autor je mnogobrojnih crteža, osobito erotskih, ilustracija književnih djela, zidnih dekoracija (dekoracije na jugoslavenskom paviljonu na Međunarodnoj izložbi u Parizu, 1937), predložaka za tapiserije, plakata i kazališnih scenografija.

Citiranje:
Uzelac, Milivoj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 29. 9. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63562>.