struka(e): religija

Bazelski koncil, 17. opći crkveni sabor, koji je sazvao 1431. papa Eugen IV. u Baselu (prvo ga je bio sazvao papa Martin V., ali je umro prije njegova otvaranja). Zasjedao je u Baselu 1431–37. U njemu su saborski oci izglasali prvenstvo koncila nad papom (koncilijarizam), zbog čega je papa Eugen 1437. premjestio koncil u Ferraru (1437–39), pa potom u Firencu (1439–42) i Rim (1443). Protivnici su izabrali protupapu Feliksa V. i nastavili (raskolnički) koncil u Baselu do 1449. Istaknuti je sudionik i glavni tajnik koncila bio I. Stojković, koji je pristao uz Feliksa V., i po čijem je nagovoru 1433. bio upućen poziv svjetovnim i crkvenim predstavnicima u Bosni da sudjeluju u radu Saboru. Splitski je nadbiskup Bartol na Saboru branio stavove Eugena IV. God. 1482. Andrija Jamometić pokušavao je obnoviti Bazelski koncil radi obnove Crkve i borbe protiv zloporaba Rimske kurije i ondašnjega pape Siksta IV.

Citiranje:

Bazelski koncil. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/bazelski-koncil>.