struka(e):
ilustracija
TEKSTILIJE, tjelesne mjere prema ISO 3635 – žene: 1. i 2. opseg grudi, 3. opseg struka, 4. opseg bokova ispod struka, 5. opseg bokova, 6. duljina nogu (lijevo); muškarci: 1. opseg vrata, 2. opseg grudi, 3. opseg struka, 4. visina (desno)

tekstilije (njem. Textilien < lat. textilia: tkanine), skupni naziv za raznovrsne linearne, plošne i trodimenzionalne tekstilne materijale i proizvode od tekstilnih vlakana, tj. sama vlakna, predene i filamentne pređe, tkanine, pletiva, čipke, mreže, pozamenterijski proizvodi, netkani tekstil, prostirači i podne obloge te odjeća i drugi konfekcionirani proizvodi za kućanstvo, šport, rekreaciju, te za raznovrsne namjene u različitim gospodarskim i istraživačkim djelatnostima, medicini i dr. S obzirom na područje primjene i odgovarajuća svojstva, tekstilije se razvrstavaju na one za konvencionalnu tekstilnu primjenu i one za primjenu u industriji i tehnici.

Tekstilije za konvencionalnu primjenu

Tekstilije za konvencionalnu primjenu obuhvaćaju odjeću, posteljno i stolno rublje, kućanski tekstil za unutrašnje uređenje prostora za rad i stanovanje (→ konfekcija). Namijenjene su ponajprije zadovoljavanju svakodnevnih životnih potreba čovjeka i čine mu život ugodnijim, ali njima čovjek iskazuje i svoju osobnost, smisao za lijepo, društveni položaj, kulturu, slijedi modna kretanja i sl. (→ odijevanje). Osim zadovoljavanja udobnosti u različitim prostornim, klimatskim i meteorološkim uvjetima, te fizičkim aktivnostima, te tekstilije moraju udovoljavati zahtjevima za ekološkom kvalitetom, što znači da ne smiju biti škodljive za ljudsko zdravlje, a valja ih proizvoditi te nakon uporabe zbrinjavati na ekološki prihvatljiv način i po načelima održivoga razvoja. Tim je raznovrsnim i često vrlo određenim zahtjevima danas moguće udovoljiti, ponajprije zahvaljujući dosegnutomu stupnju razvoja prirodnih i umjetnih vlakana, tehnologije dobivanja pređa, tkanina, pletiva i drugih plošnih tekstilija te procesa njihova oplemenjivanja.

Propisani podatci o svojstvima tekstilnih proizvoda (sirovinski sastav, odjevna veličina, postojanost boje, stabilnosti dimenzija, preporučeni postupak njege) za potrebe stavljanja na tržište označavaju se na privjesnoj cedulji i ušivenoj etiketi. Uz njih se katkada stavljaju oznake kojima proizvođač upozorava na višu razinu kvalitete od one propisane tehn. normativima (npr. runska vuna, čista svila, organski pamuk i dr.). Međunarodnim ISO normama utvrđene su tjelesne mjere koje čine osnovu za tvorbu oznake za odjevnu veličinu. Međunarodni sustav odjevnih veličina prihvatila je i Hrvatska te 2005. donijela odgovarajuće HRN ISO norme. Kako bi tekstilni predmeti svakodnevne uporabe što dulje zadržali lijep izgled i funkcionalna svojstva, potrebno ih je prikladno njegovati i održavati, tj. ispravno prati, bijeliti, kemijski čistiti, glačati. Uvjeti pod kojima se provodi njega tekstilija ovise o vrsti vlakana od kojih su načinjene, postojanosti boje, stabilnosti dimenzija te o teksturi i konstrukcijskim svojstvima tekstilnih proizvoda.

Tehničke tekstilije

Tehničke tekstilije čine raznovrsne linearne, plošne i konfekcionirane tekstilije za uporabu u različitim granama industrije, tehnike, poljoprivrede, ribarstva, u građevinarstvu i arhitekturi, ekologiji, kopnenom, zračnom i vodenom prometu, raketnoj tehnici i svemirskim istraživanjima. Ovisno o grani djelatnosti za koju je takva tekstilija namijenjena, u novije su se doba uvriježili i posebni nazivi, kao npr.: agrotekstil u poljoprivredi i ribarstvu, povrtlarstvu i voćarstvu (različita veziva, užad, vreće, folije, mreže za zaštitu od ptica ili tuče, ribarske mreže); arhitekstil u suvremenoj arhitekturi (npr. laminirane tkanine za izradbu šatorastih krovova, vlakna za ojačavanje betona, tekstilni materijali za toplinsku i zvučnu izolaciju); geotekstil u cestogradnji, gradnji željezničkih i tramvajskih pruga, mostova, nasipa i uređenju prometnica, drenaži terena i sl.; mobiltekstil za unutrašnje uređenje i opremanje automobila, zrakoplova i sl. (sjedala, podne, zidne i krovne obloge, filtri za zrak i zaštitu motora); ekotehtekstil za ekološko zbrinjavanje i sanaciju komunalnih i industrijskih otpadnih voda, zagađenih vodenih tokova i dr. zagađenja okoliša; indutehtekstil za procese u prehrambenoj, kemijskoj i dr. industriji (filtri od mikrovlakana otporni na visoke temperature i kemikalije, šuplja vlakna i materijali u postrojenjima za desalinizaciju morske vode, termootporna anorganska vlakna velike čvrstoće i tvrdoće u pojedinim strojnim dijelovima, iglani pustovi za prigušivanje vibracija strojeva i dr.); ambalažni tekstil za pakiranje najrazličitijih proizvoda (kako za potrebe skladištenja i transporta, tako i za stavljanje na tržište). Posebnu skupinu čine linearne i plošne konstrukcije od vlakana velike čvrstoće, koje se rabe kao ojačanje (armatura) u vrlo čvrstim a laganim kompozitnim materijalima. Sve značajniju skupinu čine tekstilije za primjenu u medicini, pri čem, uz raznovrsne higijenske i sanitetske materijale, kirurški konac, obično i specijalno bolničko rublje, sve veće značenje dobivaju specijalni tekstilni materijali. To su npr. zaštitne tekstilije s mikroporoznim membranama nepropusnima za bakterije i viruse, razvijene za vrhunsku mikrobiološku zaštitu medicinskog osoblja i pacijenata, za rad i liječenje u sterilnim uvjetima; bioaktivni tekstil koji sadrži ljekovite i aktivne tvari za terapijsko djelovanje i njegu bolesnika (npr. u prevenciji i liječenju dekubitusa, neurodermitisa i sl.); različiti implantati (umjetne krvne žile, srčani zalistci, ligamenti); tekstilni materijali za medicinsku dijagnostiku, dijalizu, infuziju i dr.

Za suvremenu proizvodnju tehničkog tekstila iznimnih svojstava potrebna je visoka tehnologija, pri čem posebno značenje ima primjena mikrotehnologije i nanotehnologije te je u pravilu riječ o proizvodima velike dodane vrijednosti. Takvi materijali šire granice primjene tekstila i na sasvim nova područja, a razvoj vlakana i kompozitnih materijala omogućio je iznimne znanstveno-tehničke iskorake.

Oznake veličina odjeće za muškarce prema europskom i anglosaksonskom sustavu

Opseg grudi Europski sustav Anglosaksonski sustav
gornja odjeća donja odjeća gornja odjeća donja odjeća
80 40 1 32 XS
84 42 2 34 S
88 44 2 34 S
92 46 3 36 M
96 48 3 38 M
100 50 4 40 L
104 52 4 40 L
108 54 5 42 XL
112 56 5 44 XL
116 58 6 46 XXL
120 60 6

Oznake veličina odjeće za žene prema europskom i anglosaksonskom sustavu

Opseg grudi Europski sustav Anglosaksonski sustav
gornja odjeća donja odjeća gornja odjeća donja odjeća
80 34 0 6 XS
84 36 1 10 S
88 38 1 10 S
92 40 2 14 M
96 42 2 14 M
100 44 3 18 L
104 46 3 18 L
108 48 4 22 XL
112 50 4 22 XL
116 52 5 26 XXL
120 54 6 26 XXL
Citiranje:

tekstilije. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/tekstilije>.