TRAŽI DALJE:
STRUKE:

talir

talir (njem. Thaler, Taler; lat. talerus, tallerus i thalerus; hrv. taler, talir, toljer, tolar), vrsta velikoga srebrnog novca u optjecaju od prve polovice XVI. do sredine XX. st. Naziv je dobio prema → Joachimstaleru. Bio je različite vrijednosti (od 3 do 5 franaka srebra), visoke umjetničke vrijednosti, a zbog velike čistoće srebra težio je od 26,39 do 27,20 g, odnosno 1 uncu, zbog čega se nazivao i uncialis. U Hrvatskoj je prvi put zabilježen austrijski talir 1541., a vrijednost mu je iznosila 68 krajcara. U našim su izvorima zabilježeni: ugarski talir, talerus Graecensis (taler gradački, tj. kovan u Grazu), talir kralja Ferdinanda, tallerus Germanicus/imperialis (austrijski talir), tallerus Raguseus (dubrovački talir), tallerus Renensis (rajnski talir), talerus Hispanicus (španjolski talir) itd. Talir slavonski (hrvatski) naziva se talir kralja Matije II., koji je na sebi imao hrvatsko-slavonski grb. Osobito je bio poznat talir Marije Terezije kao austrijski talir, kovan od 1753., a u optjecaju je bio i u sjevernoj Africi, Osmanskom Carstvu i na Istoku (levantski talir). Zbog trgovine s Levantom u Italiji se sredinom XVIII. st. kovao pod nazivom tallero. U Rimu i Milanu bio je kovan od 1890. za talijansku koloniju Eritreju tallero eritreo, koji je u početku na aversu imao poprsje kralja, a na reversu lik orla. Od 1857. na temelju njemačko-austrijskoga novčanoga ugovora, zbog boljega poslovanja među državama, kovao se talir sdružni (Vereinsthaler), koji je imao vrijednost 1,5 forinta i jedinstvenu masu (s čistim srebrom) od 16,67 g. Talir je kao naziv, u nešto izmijenjenu obliku, ostavio traga u nazivima novčanih jedinica mnogih zemalja (npr. nizozemski rijksdaalder, američki dollar, slovenski tolar).

Citiranje:
talir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 1. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60281>.