TRAŽI DALJE:
STRUKE:

stratifikacija

stratifikacija (lat. stratum: pokrivač + -fikacija), svako organiziranje skupina ili pojedinaca u hijerarhiju položaja koja odražava nejednakost s obzirom na vlasništvo, moć ili ugled. U sociologiji se kao osnovni ili idealni tipovi stratifikacijskih sustava uzimaju kastinski, staleški i klasni sustav. Osnovna razlika između tih triju stratifikacijskih sustava leži u stupnju njihove otvorenosti, tj. u mogućnosti prelaska iz jednoga stratifikacijskog sloja u drugi unutar sustava. Najzatvoreniji od njih kastinski je sustav. Kaste su društv. kategorije koje imaju nasljedni monopol na obavljanje određenoga zanimanja. Kretanje uz ljestvicu kastinskoga položaja, ili niz nju, barem u teoriji, nije moguće. Zanimanje pojedinca, njegovo mjesto stanovanja, životni stil, osobe s kojima se treba družiti i skupina unutar koje treba naći bračnoga partnera određeni su rođenjem. Kastinski sustav bio je zaštićen zakonom i religijski sankcioniran. Najrazrađeniji kastinski sustav mogao se naći u Indiji, a njegovi ostatci snažno prožimaju i suvremeno indij. društvo (→ kasta). Staleški sustav bio je karakterističan za feud. Europu i Rusiju. U Francuskoj je npr. postojalo razlikovanje između plemstva, svećenstva i »trećega staleža«. Kao i u kastinskom, u staleškom su sustavu postojale oštre razlike i barijere među pojedinim staležima. Strogi sustav pravila propisivao je ekon. dužnosti, polit. prava i društv. norme koje su se razlikovale za pojedine staleže. Staleži nisu bili ni ekonomski, ni pravno izjednačeni. Za razliku od kastinskoga, staleški su sustavi do određene mjere bili otvoreni; kralj je npr. mogao davati plemićke titule, a u predrevolucionarnoj Francuskoj svećenstvo je po definiciji bilo »otvoreni stalež«. M. Weber (Gospodarstvo i društvo, 1922) navodi staleže srednjovj. Europe kao paradigmatske primjere statusnih skupina (→ stalež). Klasni sustav stratifikacije nastajao je s industr. revolucijom, a karakterizira ga društv. otvorenost. Iako su i u njem jako izražene ekon. razlike među klasnim skupinama (kapitalisti, radnici, srednji slojevi), značajno je da ne postoje nikakve pravne prepreke, niti religijske sankcije vezane uz prelazak pojedinaca iz jedne klasne skupine u drugu. Upravo obratno, za klasnu je stratifikaciju karakteristično da se temelji na ideji pravne jednakosti i jednakosti mogućnosti; svi su ljudi pred zakonom jednaki i nema prepreka za prelazak iz jedne klase u drugu (→ klasa). U sociološkoj se teoriji razlikuju klasni i stratifikacijski pristup analizi društva. Za K. Marxa, gl. zastupnika klasne teorije, nije bitno otkrivanje poretka kategorija u hijerarhijskom kontinuumu. Analiza klasa usmjerena je na otkrivanje mogućnosti za to da zajednički uvjeti života i zajedničko životno iskustvo skupine vode u organiziranu akciju. Klasna je analiza, prema tomu, analiza dinamike društv. konflikta i njegovih strukturalnih korijena. Za razliku od nje, stratifikacijska je analiza svaka analiza koja opisuje hijerarhijski poredak skupina u danoj točki u vremenu.

Citiranje:
stratifikacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 26. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58340>.