struka(e):
Stipčević, Aleksandar
hrvatski arheolog, bibliograf i bibliotekar
Rođen(a): Arbanasi, danas dio Zadra, 10. X. 1930.
Umr(la)o: Zagreb, 30. VIII. 2015.

Stipčević, Aleksandar, hrvatski arheolog, bibliograf i bibliotekar (Arbanasi, danas dio Zadra, 10. X. 1930Zagreb, 30. VIII. 2015). Diplomirao arheologiju 1954. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao 1977. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Radio u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (1957–74), bio viši predavač na Filozofskom fakultetu u Prištini (1970–73), ravnatelj knjižnice JAZU (1974–83), glavni urednik Hrvatskoga biografskog leksikona (1983–89., svezak II), profesor na Katedri za bibliotekarstvo Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (1987–97). Bavio se kulturom Ilira, antičkom bibliografijom i enciklopedistikom, poviješću i sociologijom knjige. Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Kosova. Glavna djela: Ilirska umjetnost (Arte degli Illiri, 1963), Iliri (Gli Iliri, 1966), Iliri: povijest, život, kultura (1974), Bibliografija antičke arheologije u Jugoslaviji (I–II, 1977), Kultni simboli kod Ilira (1981), Povijest knjige (1985., prošireno izdanje 2006), Cenzura u knjižnicama (1992), O savršenom cenzoru (1994), Sudbina knjige (2000), Socijalna povijest knjige u Hrvata (I–II, 2004–05), Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa (2011).

Citiranje:

Stipčević, Aleksandar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/stipcevic-aleksandar>.