spomenica, spis, isprava ili knjiga, odnosno zbornik radova objavljen u spomen na neku zaslužnu osobu (Brunšmidova spomenica, 1928; Spomenica Josipa Matasovića, 1972; Spomenica posvećena Vladimiru Prelogu, 2002., 2006) ili povijesni događaj (Spomenica o proslavi hiljadugodišnjice hrvatskog kraljevstva u Orahovici, 1925). Spomenica može biti objavljena i povodom trenutačnoga političkog, kulturnog (Spomenica prigodom otkrića spomenika don Frane Bulića, 1935) ili slična događaja na koji je važno upozoriti (Spomenica o otvorenju »Hrvatskog doma« u Vrbniku na Krku, 1901). Spomenice objavljuju kulturna i športska društva (Spomenica Hrvatskoga prirodoslovnog društva, 1985; Spomenica hrvatskoga nogometnog kluba Segesta, 1996; Spomenica Matice hrvatske, 2004), ustanove (Spomenica Zvjezdarnice Zagreb, 2003), škole (Spomenica 150-godišnjice Klasične gimnazije u Splitu, 1967), sveučilišta (Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, I–II, 1969), crkvene ustanove (Sinjska spomenica 1715–1965, 1965). Spomenica je također i medalja kovana u čast i spomen na osobu ili događaj. Uredbom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana od 10. III. 1995. utemeljene su Spomenica Domovinskog rata i Spomenica Domovinske zahvalnosti kao hrvatska odličja uz koja ide popratna svečana diploma. U nekim značenjima spomenica odgovara terminu memorandum (od lat. memorandus: onaj koji treba biti zapamćen).
