struka(e):

smrtna kazna, kazna oduzimanja života počinitelju kaznenoga djela. Određivala se u povijesti za mnogobrojna kaznena djela i izvršavala na različite načine (spaljivanjem, davljenjem, dekapitacijom, vješanjem, strijeljanjem, u plinskoj komori, na električnoj stolici, smrtonosnom injekcijom i dr.). Dok su zatvor i novčana kazna prihvaćeni kao nužnost u sprječavanju kriminaliteta, još uvijek postoje podjele oko pitanja smrtne kazne. U većini je država tendencija da se ona zamijeni dugotrajnom kaznom zatvora. U teoriji kaznenoga prava i u javnosti prijeporna je, njezino izvršenje izaziva i odobravanja i prosvjede. Pojedini filoz. pisci u razdoblju prosvjetiteljstva kritizirali su smrtnu kaznu, ne tražeći ipak njezino potpuno ukidanje (npr. Montesquieu, Voltaire). Značajniji pokret za ukidanje (abolicionizam) ili barem bitno ograničenje primjene smrtne kazne razvio se nakon tiskanja knjige C. B. de Beccarije O zločinima i kaznama (1764). Protiv smrtne kazne iznose se sljedeći argumenti: okrutna je, bez obzira na način izvršenja; necivilizacijska je jer se i država njezinim izvršenjem spušta na razinu zločinca; moralno je upitna jer je život najveće pravno dobro i nitko ga nema pravo oduzeti; nedjelotvorna je jer nije dokazano da utječe na smanjenje kriminaliteta; budući da je ireverzibilna, nemoguće je naknadno ispravljanje pravosudnih pogrješaka; pri njezinoj primjeni nerijetko se diskriminiraju određeni društv. slojevi, a kako se često izvršava dugo nakon počinjenoga zločina, pogađa počinitelja čija se ličnost možda u međuvremenu bitno izmijenila. Zagovornici smrtne kazne služe se argumentima da je to legitimna krajnja mjera društv. obrane, izraz pravednosti i najučinkovitije sredstvo kaznenoga prava zastrašivanjem, čime se potencijalne počinitelje odvraća od počinjenja najtežih kaznenih djela. Kako smrtnu kaznu danas ima znatan dio članica UN-a, ta ju organizacija nije zabranila, ali je pokazala tendenciju sužavanja njezine primjene. Smrtna kazna ukinuta je protokolima Europskoga vijeća (1983., 2002) pa se u Europi više ne primjenjuje. Prema podatcima UN-a, u više od 120 država smrtna kazna se ne primjenjuje, no primjenjuju ju neke države s velikim brojem stanovnika (Kina, SAD, Japan i dr.).

Citiranje:

smrtna kazna. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/smrtna-kazna>.