Sinjska alka, igra i običaj, natjecanje koje se svake godine početkom kolovoza odigrava u Sinju. Smatra se da se → alka u Sinju počela izvoditi u drugom desetljeću XVIII. st. Datum održavanja mijenjao se, a danas se izvodi prve nedjelje u kolovozu. Natjecatelji, jašući na konjima, kopljem gađaju mali metalni kolut, alku, obješen iznad trkališta. Riječ alka turskoga je podrijetla, kao i nazivi pojedinih alkarskih časnika, dijelova odjeće, opreme i oružja sudionika (alaj-čauš, arambaša, čoja, jačerma, buzdovan, kubura itd.). Neki od tih turcizama još su i danas u uporabi, a posljedica su dulje prisutnosti osmanlijske vlasti u Cetinskoj krajini (oko 150 godina), kao i imigracije bosanskohercegovačkih prebjega nakon oslobođenja od osmanlijske vlasti. Povijesna podloga na koju se simbolički oslanja Sinjska alka borba je Cetinjana protiv Osmanlija i njihova konačna pobjeda 1715. Dodatnu snagu zajedništvu Cetinjana kao jamstvu trostoljetnoga kontinuiteta alkarske tradicije daje uloga koju je, kako Cetinjani vjeruju, u spomenutoj bitki odigrala čudotvorna Gospa Sinjska, čiju su sliku ramski svećenici, bježeći zajedno s tamošnjim pukom od Osmanlija, ponijeli sa sobom u Sinj kao najveću dragocjenost koju su posjedovali. Gospi su se pridavale različite moći: posebnim je znacima upozoravala na nadolazeće nevolje, ozdravljala bolesnike, a prema vjerovanju njezina je slika u ključnom trenutku borbi spomenute godine oživjela i zauvijek zaustavila neprijateljske napade na Sinj. Kao igra, Sinjska alka veže se uz tradiciju srednjovjekovnih viteških igara, a kao običaj zaživjela je kao jedan od najmarkantnijih elemenata tradicijske kulture i baštine Cetinske krajine.
