TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Sibiu

ilustracija
SIBIU
ilustracija1ilustracija2

Sibiu [sibi'u] (njemački Hermannstadt, madžarski Nagyszeben; starohrvatski Sibinj), grad na rijeci Cibin (pritok Olta) na sjevernom rubu Južnih Karpata u srednjoj Rumunjskoj, oko 250 km sjeverozapadno od Bukurešta; 137 026 st. (2011). U starom dijelu grada, na desnoj obali rijeke, nalaze se zidine i utvrde građene u XIV–XVI. st., gotička katedrala s dijelovima iz XIV. st., kasnogotička gradska vijećnica, barokna palača Brukenthal (XVIII. st.; bogata knjižnica, od 1817. muzej) i barokne crkve. Sveučilište (osnovano 1990), vojna akademija. Etnografski, prirodoslovni i drugi muzeji; filharmonija. Proizvodnja automobilskih dijelova, strojeva (tekstilnih i dr.), kemijskih i prehrambenih proizvoda, papira, kože i elektrotehničkoga materijala te elektronička industrija. Međunarodna zračna luka. – U antičko doba grad Cibinium, na mjestu kojega su u XII. st. njemački kolonisti osnovali srednjovjekovni grad Hermannsdorf (poslije Hermannstadt). Godine 1241. razorili su ga Tatari, nakon čega je bio obnovljen. Dobivši sredinom XIV. st. gradske povlastice, postao je glavnim gradom transilvanskih Sasa (sjedište saskoga comesa) te važnim gospodarskim i kulturnim središtem. Za ratova protiv Osmanlija (XV–XVII. st.) bio je važno uporište, a od 1703. do 1791. sjedište transilvanskih guvernera i od 1849. do 1865. glavni grad Transilvanskoga kneževstva. Nakon I. svjetskog rata pripao je Rumunjskoj.

Citiranje:
Sibiu. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 17. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55786>.