Senghor [sgɔ:'ʀ], Léopold Sédar, senegalski političar i pjesnik francuskog izraza (Joal, 9. X. 1906 – Verson, Francuska, 20. XII. 2001). Diplomirao je 1935. na École normale supérieure. U Parizu je 1934. zajedno s A. Césaireom pokrenuo reviju L’Etudiant noir, u kojoj su razvili koncept crnaštva (Négritude) kao književnog i umjetničkog izraza duha tzv. Crne Afrike. Od 1944. predavao je afričke jezike i civilizacije na Nacionalnoj školi prekomorske Francuske, 1945–60. bio je zastupnik u francuskoj Nacionalnoj skupštini. God. 1958. utemeljio je Senegalsku naprednu uniju (poslije Socijalistička stranka Senegala) te je nakon proglašenja neovisnosti Senegala 1960. bio izabran za predsjednika republike. Nastojao je modernizirati državu: nacionalizirao je važnije industrijske grane, poticao stvaranje zadružnoga sustava, suradnju na međunarodnom planu i borbu protiv korupcije. Zbog gospodarskih poteškoća tijekom 1970-ih popularnost mu je znatno pala, te se 1980. povukao s predsjedničkoga položaja, kao prvi afrički vođa koji je svojevoljno sišao s vlasti. Iako je bio vodeći zagovornik ideje tzv. afričkog socijalizma i interesa zemalja u razvoju, bio je kritičan prema marksizmu te je zadržao Senegal u bliskim odnosima s Francuskom i zapadnim državama. Unatoč neuspjelu pokušaju stvaranja širega panafričkog pokreta, bio je jedan od značajnijih predstavnika antikolonijalističke borbe. Pisao je pjesme formom oslonjene na senegalsku narodnu poeziju, ali i biblijski stih, srednjovjekovnu trubadursku liriku, P. Claudela i Saint-John Persea. Temeljne su značajke njegove poezije tematizacija sudbine crne rase, s motivima preuzetima iz legendi i obreda, ali i društvene zbilje Crne Afrike, te simfonijski karakter kompozicija riječi. Glavne su mu zbirke pjesama: Pjesni iz sjene (Chants d’ombre, 1945), Crne hostije (Hosties noires, 1948), Etiopske (Éthiopiques, 1956), Nokturna (Nocturnes, 1961), Pisma sa zimovanja (Lettres d’hivernage, 1973). Objavio je i niz književnih i političkih eseja skupljenih u knjigama Negroafrički jezik i poezija (Langage et poésie négro-africaine, 1954) te Sloboda 1–5 (Liberté 1–5, 1964–92).
