struka(e):

Schwyz [švi:c], kanton u istočnome dijelu središnje Švicarske; 908,3 km², 154 093 st. (2015; 20,1% stranaca), uglavnom njemačkih govornika. Pretežno planinski kraj (Bös Fulen, 2802 m) s razvijenim stočarstvom (uzgoj konja i govedarstvo); u sjevernome, brežuljkastom području vinogradarstvo i voćarstvo. Industrija pamuka, svile i pokućstva; proizvodnja glasovitih džepnih vojnih noževa (Victorinox), tzv. švicarskih noževa. Turizam (Einsiedeln). Upravno je središte grad Schwyz. Zajedno s kantonima Urijem i Unterwaldenom povijesna je jezgra Švicarske Konfederacije. – Na tom su se području Alemani naselili početkom V. st., a kršćanstvo se počelo širiti potkraj VII. st. U X. st. najjače crkveno središte na području Schwyza bila je opatija u Einsiedelnu, koja je svoj utjecaj proširila i na susjedna područja, izvan današnjega kantona. Od ranoga XIII. st. tranzitna trgovina, koja se odvijala preko prijelaza Sankt Gotthard, bila je važan izvor prihoda, koji je privlačio i susjedne sile, osobito Habsburgovce. Jedan od osnovnih ciljeva saveza iz 1291. između kantona Schwyz, Uri i Unterwalden (temelj Švicarske Konfederacije) bila je zaštita od habsburških pretenzija. Kanton Schwyz rano je preuzeo vodstvo unutar saveza, a već oko 1320. njegov je naziv bio proširen na cijelu Konfederaciju (tek je, međutim, 1803. postao službenim nazivom Švicarske). Srednjovjekovni vladari Schwyza postupno su širili svoju vlast, osobito nakon pobjede nad habsburškom vojskom u Bitki kraj Sempacha 1386. U XVI. st. stanovništvo kantona pružilo je otpor širenju protestantizma; 1531. vojska Schwyza sudjelovala je u Bitki kraj Kappela, u kojoj su snage katoličkih kantona porazile vojsku H. Zwinglija, koji je pritom poginuo. Za Napoleonove vlasti 1798–1803. Schwyz je bio dio Helvetske Republike. God. 1845. pristupio je udruženju katoličkih kantona (tzv. Sonderbund), koji su za cilj imali odcjepljenje od protestantskih kantona, a nakon poraza katoličkih snaga 1847. ponovno se nalazio u sastavu Konfederacije.

Citiranje:

Schwyz. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/55051>.