struka(e):

Rogovo, najvažniji posjed benediktinskoga samostana sv. Ivana u Biogradu, prema kojemu je ta benediktinska opatija poslije nazvana Rogovskom. God. 1059. hrvatski kralj Petar Krešimir IV. podijelio je samostanu »kraljevsku slobodu«, tj. oslobodio ga od vlasti biskupa i grada te osobnog i zemljišnoga poreza, i darovao mu zaselak Rogovo s okolnim posjedom. Kada su Mlečani 1125. razorili Biograd, benediktinci su prešli na otok Pašman te osnovali samostan sv. Kuzme i Damjana u Tkonu, koji su sve do XVII. st. nazivali Rogovskom opatijom. Sačuvan je kartular rogovskoga samostana (Policorion), tj. zbornik isprava o samostanskim posjedima za razdoblje 1059–1368., važan izvor za proučavanje društveno-gospodarskih prilika u srednjovjekovnoj Dalmaciji.

Citiranje:

Rogovo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/rogovo>.