TRAŽI DALJE:
STRUKE:

regionalizam

regionalizam (prema kasnolat. regionalis: pokrajinski), političko načelo koje zastupa priznavanje posebnoga (autonomnoga) političkoga, ekonomskoga ili kulturnog statusa nekoga područja. Inzistiranje na autonomiji temelji se na posebnostima povijesno, kulturno ili etnički formiranih zajednica unutar šire države. Regionalizam u pravilu označava afirmaciju osobitosti neke teritorijalne cjeline. U tom smislu regionalizam izražava priznavanje i uspostavljanje određenih institucija vlasti, kojih je zadaća koordinacija ekonomskoga i kulturnog djelovanja unutar određenoga područja. Regionalizam se različito vrjednuje: pozitivno, kao protuteža centralizmu, monopolizmu, ugrožavanju lokalnih, povijesnih, kulturnih i drugih osobina, te negativno, kao tendencija zatvaranja prema širim ekonomsko–političkim ili kulturnim tokovima unutar neke nacije ili svijeta uopće. U Europi je regionalizam dobio posebno značenje nakon II. svj. rata, devolucijom ovlasti središnje države lokalnim političko–predstavničkim tijelima u nizu država (Italija, Austrija, Ujedinjeno Kraljevstvo). Regionalizam se pojavljuje najčešće kao reakcija na centraliziranje ovlasti kada regije nastoje očuvati posebnosti putem decentralizacije ili federalnog uređenja države. U ekstremnim oblicima regionalizam može voditi u separatizam, odnosno pokušaj odvajanja određenoga područja od matične države.

Citiranje:
regionalizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 30. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52256>.