Ras Šamra (arapski Ra’s Šamra [ra:s ša'mra]), ruševine kanaanskoga grada Ugarita, na mjestu višeslojnoga naselja (tela), sjeverno od Latakije, Sirija. Na lokalitetu je utvrđen slijed naseljavanja od VII. tisućljeća pr. Kr., kada je postojalo utvrđeno naselje pretkeramičkoga neolitika. Bakrenodobni slojevi, bogati oslikanom keramikom, pokazuju sredozemne i mezopotamske utjecaje. Nalazi s imenima faraona Srednjega kraljevstva s početka II. tisućljeća pr. Kr. svjedoče o utjecaju Egipta. Procvat je doživio u drugoj polovici II. tisućljeća kao glavni grad moćnoga kraljevstva koji je trgovao s cijelim istočnim Sredozemljem; ostatci luke sa skladištima u mjestu Minet al-Beida. Razvijena je bila i preradba metala te proizvodnja tekstila. Arhitektonski ostatci grada smješteni su oko akropole na istočnom dijelu tela, gdje su se nalazili hramovi Baala i njegova oca Dagana, a kraljevska palača bila je na zapadnom dijelu tela. Impozantna i raskošna palača sastojala se od 90-ak prostorija uokolo šest velikih dvorišta s luksuznim fontanama. Posebno je važan nalaz arhiva glinenih pločica, ispisanih klinovim pismom. Ugarit je propao oko 1200. pr. Kr., vjerojatno kao posljedica invazije »naroda s mora«. Obnovljen je u perzijsko doba, a nalazi atičke keramike i novca upućuju na nastavak trgovine s Grčkom, no više nije dosegnuo prijašnju moć.
