struka(e): |

Posušje, grad u zapadnoj Hercegovini, BiH (Federacija BiH); 6267 st. (2013; 3913 st., 1991; 98,0% Hrvata). Leži u Posuškom polju, na visini od 675 m, na raskrižju prometnice iz Splita (Imotski) prema Tomislavgradu i Mostaru. Župna crkva Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije (XIX. st.); u okolici nekropole stećaka. Industrija električnih kabela, strojeva i uređaja, armiranih mreža, proizvoda od plastike (cijevi, vrećice i dr.), voćnih sokova; prerada mesa, mljekara. U okolici ležišta boksita. Oko 20 km sjeveroistočno od Posušja nalazi se Park prirode Blidinje s Blidinjskim jezerom i skijalištem. – Područje Posušja pripadalo je ilirskomu plemenu Delmati, a potom je bilo pod rimskom vlašću. U VII. st. pod hrvatskim vladarima u sastavu župe Imota. U srednjem vijeku bilo je pod vlašću velikaškoga roda Nelipčića te se u pisanim izvorima prvi put spominje u latinskom tekstu iz 1378. u kojem je opisan zbor što ga je sazvala Margareta, udovica Ivana Nelipčića. Od 1382. bilo je pod bosanskim vladarima, a u povelji kralja Stjepana Ostoje iz 1408., kada je bilo darovano plemićkoj obitelji Radivojević, Posušje je glavno mjesto istoimene župe. Osmanlije su ga osvojili 1493. te se nalazilo u sastavu Hercegovačkoga sandžaka do 1878., kada je potpalo pod Austro-Ugarsku. Od 1918. u sastavu Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, a za II. svjetskog rata u sastavu Nezavisne Države Hrvatske kao dio velike župe Hum.

Citiranje:

Posušje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/posusje>.