struka(e):

pojedinac, u filozofiji i socijalnoj teoriji, ljudska jedinka koja je uključena u neku veću cjelinu (obitelj, država, crkva, itd.), ali koja se od te cjeline razlikuje upravo po svojim specifičnim pojedinačnim svojstvima koja ju čine različitom i neponovljivom u odnosu na druge jedinke. U srednjovjekovnoj kršćanskoj teologiji pojedinac se smatrao onim što je otpalo od cjeline i što je po tome neistinito i po sebi zlo (Toma Akvinski). Tu je postavku korjenito zaoštrio G. W. F. Hegel, za kojega pojedinci nisu ništa drugo nego bezoblična masa što ju pokreću elementarni, neumni i divlji motivi. Reagirajući na takvo shvaćanje, F. Nietzsche želi upravo obrnuto: potpuno osloboditi pojedinca od svakoga terora cjeline kako bi ga učinio izravno odgovornim za vlastiti život i djelovanje. Za S. Kierkegaarda pojedinac je odlučujuća kategorija kršćanstva, zato što bez slobodnoga i odgovornoga pojedinca nema ni slobodnoga kršćanstva, tj. kršćanske zajednice koja će služiti pojedincu, a ne samo pojedinac njoj (načelo supsidijarnosti). Filozofska obrana pojedinca i njegovih temeljnih sloboda posebice se zaoštrava kod T. W. Adorna, koji u svojoj teoriji neidentičnosti odbacuje svaku mogućnost izmirenja pojedinca s cjelinom, što on izjednačava sa smrću u koncentracijskom logoru, i E. Levinasa, u čijoj se filozofiji »nedodirljivi Drugi« pojavljuje ne samo kao uvjet vlastite subjektivnosti, nego i kao isključivi horizont slobode od svakoga terora cjeline. (→ individuum; individualizam)

Citiranje:

pojedinac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/pojedinac>.