pismenost, u užem smislu, sposobnost čitanja i pisanja. Pojam pismenosti višeznačan je i mijenja se u skladu s informacijskim formama koje nameće razina tehnološkog i civilizacijskog razvoja društva. Kako su se kanali obavijesti širili izvan tiskane riječi tako se i pojam pismenosti nije više ograničavao na sposobnost čitanja i pisanja. Suvremeno informacijsko doba, nadilazeći zemljopisne različitosti, nametnulo je novu društvenu praksu, medije i načine kreiranja značenja, a time i novu interpretaciju pismenosti. Danas su potrebne različite vrste funkcionalne pismenosti: informacijska, računalna, grafička, pismenost u sferi pisanja znanstvenih izvještaja ili ona potrebna za poslovne prezentacije. Sadržaje pismenosti sve više proširuju i raznovrsna područja struke i znanosti pa se govori o akademskoj pismenosti, zdravstvenoj pismenosti, pismenosti bez granica (poznavanje jezika), pravnoj pismenosti i sl. Različite vrste pismenosti preduvjet su djelotvornosti na radnome mjestu, ali i sudjelovanja u životu zajednice. Pismenost se povezuje i s dobnim razlikama pa se razlikuju predškolska i rana pismenost te pismenosti mladih i odraslih. U uporabi je i izraz profil pismenosti; pronalaženje bitne informacije u nekom znanstvenom tekstu, traganje za informacijom u voznom redu, razumijevanje sadržaja nekog obrasca koji valja popuniti, pisanje molbe za zaposlenje ili izračun mjesečne otplate, svi zahtijevaju specifične profile pismenosti.
