TRAŽI DALJE:
STRUKE:

pas

ilustracija
PAS, prikaz građe tijela - 1. šapa, 2. pošapje, 3. podlaktica, 4. prsa, 5. rame, 6. čeljust, 7. obraz, 8. njuška, 9. tjemena kvrga, 10. vrat, 11. greben, 12. slabine, 13. sapi, 14. rep, 15. bedro, 16. skočni zglob, 17. prsni koš, 18. lakat
ilustracija1ilustracija2

pas (Canis familiaris), životinja iz porodice pasa (Canidae), reda zvijeri (Carnivora), uske duguljaste glave, snažna zubala s jakim očnjacima (koljačima) i prednjim kutnjacima (deračima), žilava i okretna tijela. Ima malo žlijezda znojnica pa se hladi dahtanjem. Prirodno aktivan danju. Živeći uz čovjeka, privikao se na raznoliku hranu, no ipak najradije jede meso. U sjev. krajevima pretežno se hrani ribom. Spolno sazrijeva u dobi od 10 do 12 mjeseci. Brjeđost traje 58 do 63 dana, ženka koti do 12 mladunaca, koji su 10 do 12 dana slijepi, a prohodaju nakon 3 tjedna. Pas u prosjeku živi 10 do 12 godina. Od osjetilȃ, osim istančana sluha, ima izvanredno osjetljiv njuh, kojim raspoznaje predmete, ljude i životinje te sa sigurnošću slijedi njihov trag. Osobito mu je razvijeno asocijativno pamćenje pa se dresira za izvođenje različitih vještina. – Pas je najstarija domaća životinja. Utvrđeno je da je uz čovjeka živio već u mlađe kameno doba. Pretpostavlja se da na sjeveru potječe od vukova, a na jugu od čagljeva. Najbliži su mu srodnici čagalj (C. aureus), prerijski vuk (C. latrans), obični vuk (C. lupus) i australski pas (C. dingo). Najstariji nalaz ostataka psa potječe iz ranoga neolitika, a nađen je u ist. dijelu sr. Europe. Prozvan je Canis familiaris Putatini. Bio je velik kao srednje velik ovčarski pas, a pretpostavlja se da potječe od malog indijskoga vuka. U brončano doba pojavili su se prapov. predci ovčarskoga psa (C. matris optimae), podrijetlom vjerojatno s Istoka; od njih se razvila druga skupina: eskimski psi, doge, lovački psi, vučjak i hrtovi. Križanjem i odabiranjem čovjek je uzgojio oko 400 pasmina različite tjelesne građe i psih. sposobnosti. Uz zoološku klasifikaciju, uobičajena je podjela pasa s obzirom na njihovu praktičnu primjenu na lovačke (brak, pointer, seter, španijel i dr.), ovčarske pse i čuvare (ovamo se ubraja i bernardinac) te luksuzne pse (pekinezer, špic, pinč, buldog i dr.).

Pas je domaćin mnogih parazita, koje može prenijeti i na čovjeka. Kod njega se javljaju različite organske bolesti, a u starijoj dobi bolesti bubrega i probavnih organa (zbog neadekvatne prehrane), mnoge nametničke bolesti (šuga, trakavičavost, ehinokokoza i dr.), a i zarazne bolesti, od kojih su neke opasne zoonoze (bjesnoća, leptospiroza, lišmenijaza, toksoplazmoza).

Citiranje:
pas. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 7. 8. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46836>.