Panamerička cesta (engleski Pan-American Highway, španjolski Carretera Panamericana), cestovna mreža koja se proteže duž Sjeverne i Južne Amerike, prometno povezujući većinu zemalja obiju Amerika. Taj cestovni sustav ukupno obuhvaća više od 48 000 km cesta, dok se glavni pravac, dug 25 800 km, proteže od Circlea na Aljasci do Puerto Montta u Čileu. Iako u SAD-u i Kanadi pravac nije službeno definiran, cesta koja vodi od sjevera k jugu Aljaske (Aljaskanska cesta) smatra se dijelom Panameričke ceste, a nekoliko cesta u SAD-u nosi to ime (primjerice odsječak međudržavne ceste 35 između San Antonija i Lareda u Texasu). Laredo se ujedno navodi kao sjev. granična točka Interameričke ceste, dijela Panameričke ceste između juž. granice SAD-a i Panamskoga kanala. Na dijelu Interameričke ceste između nac. parka Darién u Panami i nacionalnoga parka Los Katíos u Kolumbiji, Panamerička cesta ima prekid u duljini od 76 km; planirano dovršenje ceste u tom prašumskom području predmet je mnogobrojnih rasprava o zaštiti prirode. Na juž. dijelu amer. kontinenta nekoliko je ogranka Panameričke ceste. Zap. ogranak vodi uzduž Tihog oceana, a povezuje Medellín, Quito, Limu, Antofagastu, Santiago i Puerto Montt, s odvojkom u Medellínu prema gradovima na obali Karipskoga mora. Ist. ogranak, uz Atlantski ocean, povezuje gradove Belém, Recife, Salvador, Rio de Janeiro, Montevideo, Mar del Plata i Ushuaia, a središnji ogranak spaja gradove Caracas, Boa Vista, Manaus i Porto Velho.
Isprva (1923) bila je zamišljena kao jedan cestovni pravac; danas ima veliko gospodarsko značenje, no zbog velikih razlika u klimatskim uvjetima među pojedinim područjima, a na nekim odsječcima ceste i zbog lošega stanja kolnika, opasnosti od zaraza, sigurnosnih razloga i dr., ukupnu duljinu ceste proputuju ugl. samo avanturisti.
